Talibani tvrde da žele osigurati pristup internetu u Afganistanu, ali bi se mogli suočiti sa značajnim tehničkim i finansijskim izazovima kako bi sistem nastavio s radom. Afganistanci kažu da se plaše pojačanog nadzora i cenzure, navodi u svom specijalnom prilogu Deutsche Welle.

- Talibani su počeli uključivati i isključivati internet u nekim dijelovima Kabula - rekao je Habib Khan Totakhil, afganistanski novinar i osnivač Afganistanske mirovne inicijative.

Nakon što su talibani zauzeli Afganistan, gubitak pristupa internetu postao je velika briga za Afganistance, posebno među srednjom klasom.

- Postoji zabrinutost među novinarima i aktivistima da će, kad talibani konsolidiraju vlast, isključiti i internetske veze - rekao je Totakhil za DW.

Pozivajući se na lokalne izvore, novinarka BBC -a Yalda Hakim tvitala je u nedjelju da su talibani u provinciji Panjshir prekinuli ili otežali internetske i telekomunikacijske usluge.

Od kada je internet uveden u Afganistan prije skoro dvadeset godina, Svjetska banka procjenjuje da 13,5 posto Afganistanaca trenutno ima pristup mreži.

Većina korisnika živi u urbanim centrima i povezana je infrastrukturom izgrađenom uglavnom uz pomoć iz inostranstva iz SAD-a i Svjetske banke i ulaganja stranih kompanija.

U izvještaju Atlantskog vijeća od prošle sedmice navodi se da su talibani stavili i društvene medije u svoju službu tokom kampanje preuzimanja vlasti u Afganistanu. Drugi posmatraju oživljavanje ove militantne grupe kao nešto što bi opisali kao 'Talibani verzija br. 2'.

No, za mnoge je to bio šok što grupa poznata po zabrani televizije i radija krajem devedesetih sada ne samo da dopušta Afganistancima pristup tehnologiji, već je i sami koriste.

Kabir Taneja, saradnik na programu strateških studija pri Fondaciji Observer Research u New Delhiju, vidi talibansku strategiju oko interneta dijelom šireg pristupa za poboljšanje imidža grupe u očima afganistanskog naroda i međunarodne zajednice.

- Talibani su i dalje poznati po miniranju Bamiyana Buda statua i po javnim bičevanjima - rekao je Taneja za DW.

Dodao je da je poduhvat promjene imidža talibana zaista ogroman, pa bi zabrana nečega poput interneta samo usložnila problem.

Dva najveća pružatelja usluga mobilnih komunikacija u Afganistanu su Etisalat sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i južnoafrička MTN grupa. MTN je prošle godine najavio napuštanje afganistanskog tržišta. Etisalat nije dao nikakve javne komentare o tome hoće li ili ne obustaviti poslovanje.

- Trenutno se čini da internet u Afganistanu radi na autopilotu - rekao je Doug Madory, direktor analitičkog odjela Kentika, kompaniji koja prati globalne mreže.

- Proći će nekoliko sedmica prije nego budemo mogli vidjeti imaju li talibani kapacitete za održavanje interneta, imaju li ljudstva i opreme za rješavanje bilo kakvih prekida u internet prometu ili čak samo da ga održavaju u radu - rekao je za DW.

Analitičari Madory i Taneja vjeruju da talibani imaju tehnologiju za gašenje interneta u zemlji i blokiranje određenih web stranica i usluga kako bi se zaustavilo protivljenje njihovoj vlasti. No obojica su napomenuli da će talibanima biti teško uspostaviti sistem online cenzure zasnovan na ideologijama šerijatskog prava.

- Pretpostavljam da nemaju visok nivo sofisticiranosti koji bi bio potreban za implementaciju nečeg poput "velikog internet zida u Kini" - rekao je Madory.

Talibani i dalje inzistiraju da će poštivati određena prava na slobodu izražavanja i prava žena.

Međutim, lokalni mediji izvijestili su da su u gradu Kandahar na jugu zemlje tokom vikenda talibani zabranili puštanje muzike i ženskih glasova preko radija.

Taneja vjeruje da će i internet uskoro biti podložan sličnim zabranama koje će početi u provincijama prije nego što se presele u Kabul.

- Ne zaboravimo, to su ipak talibani - rekao je Taneja.

(FENA/ad)