Članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH danas su razmatrali prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH koji se odnose na poglavlje 8 – „Predsjedništvo Bosne i Hercegovine“ i poglavlje 9 -„Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine“.

U vezi s izborom članova Predsjedništva BiH, razmatrani su prijedlozi koje su dostavili članovi radne grupe iz SDA Alma Čolo i Dževad Mahmutović, prijedlog HDZ-a BiH te prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je predložila Demokratska fronta (DF).

Prije rasprave o predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH, član radne grupe Munib Jusufović (SBBBiH) je kazao da se postavlja prethodno pitanje, a to je pitanje promjene Ustava BiH.

- Da se dogovorimo, hoćemo li implementirati presude Suda iz Strazbura i mijenjati Ustav. Ako hoćemo, moramo promijeniti Ustav, taj jedan član, a onda da vodimo rasprave o različitim prijedlozima izmjena Izbornog zakona. Ili nećemo i onda možemo samo pričati o Izbornom zakonu – kazao je Jusufović.

Član radne grupe Dženan Đonlagić (Demokratska fronta) smatra da to uopšte nije dilema niti odgovor može biti „nećemo“.

Po njegovim riječima, ukoliko se ide na izmjenu Izbornog zakona koja podrazumijeva implementaciju svih presuda Međunarodnog suda iz Strazbura, onda nema nikakvih dilema da je, uz izmjene tih članova Izbornog zakona, neophodno usvojiti prateći amandman ili prateće amandmane na Ustav BiH.

Đonlagić kaže da je DF uz prijedlog izmjene Izbornog zakona dostavio i prijedlog pratećeg amandmana na Ustav koji se tiče Predsjedništva BiH.

- Mislim da moramo otvoriti to pitanje, tu ne bi smjelo biti dvojbe, pod pretpostavkom da je intencija implementirati presude. Ako nije onda se to neće ni desiti - smatra Đonlagić.

Napomenuo je da je DF-ov prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH s pratećim amandmanima na Ustav BiH bio dostavljen u  parlamentarnu proceduru u februaru 2020. godine, ali nikada nije došao pred Predstavnički dom, „zato što su pojedini članovi Ustavnopravne komisije rušili ovaj prijedlog kroz poslovničku proceduru“.

- Ovo je sada taj prijedlog koji je došao pred članove Interresorne radne grupe - naveo je Đonlagić.

Članica radne grupe Borjana Krišto (HDZBiH) je kazala da prijedlozi o kojima danas raspravljaju moraju imati ustavno utemeljenje.

- Oni danas nemaju ustavno utemljenje. To nije nepoznanica niti netko od nas kroz ove prijedloge želi ponuditi neko utemeljenje dok se ne usuglasimo i o promjenama Ustava u smislu ovih prijedloga koje dostavljamo kroz izmjene Izbornog zakona BiH - navela je ona.

Obrazlažući rješenja koja je predložio HDZBiH vezano za izbor članova Predsjedništva BiH, kazala je da su vodili računa o tome da se implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava, a i odluka o predmetu Ljubić, „da ispoštujemo princip za koji smo se već nekoliko puta i kroz političke razgovore i na druge načine izjašnjavali, da jedan narod ne bira političke predstavnike u tijelima vlasti drugom narodu“.

Mislimo, navela je Krišto, da je ovaj prijedlog takav da otklanja diskriminaciju i prema onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, a osigurava koliko-toliko da svaki od konstitutivnih naroda bira svoje političke predstavnike, odnosno da je svima omogućeno kandidiranje, ono što traže odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Dodala je da su HDZ i njegovi politički predstavnici otvoreni za razgovore i uvažavanje i drugih prijedloga koji ovo traže.

- Naš prijedlog u članu 8.1 Izbornog zakona glasi da članove Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorije FBiH - jedan bošnjački i jedan hrvatski - biraju birači upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji može glasovati za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba - navela je Krišto.

Dodala je da „imamo mogućnost da se legitimitet izvodi iz naroda i pripada narodu, a da se netko može kandidirati kako god se osjećao, kao pripadnik jedne od nacija ili manjina“.

Pojašnjašnjavajući dalje predložena rješenja, kazala je da se „za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s područja Federacije BiH formiraju tri ad hoc izborna područja: A,B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

- Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima, uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko ni jedan od kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova - pojasnila je Krišto, dodajući da se isti stavak odnosi, samo na suprotan način u smislu izbornog područja, i za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ovaj prijedlog izazvao je prilično žustru raspravu članova Interresorne radne grupe.      

Član Radne grupe Saša Magazinović (SDPBiH) je pitao Krištu gdje se on treba prijaviti, u koju od ovih izbornih jedinica, da bi bio kandidat za člana Predsjedništva BiH, na šta mu je Krišto odgovorila „za koju god hoće“.

- Nejasan mi je prijedlog, gdje trebam preseliti da bi bio kandidat, ko će me preseliti i na koji način - pitao je Magazinović.     

Krišto mu je odgovorila da se svako, bez obzira na nacionalnu pripadnost konstitutivnom narodu ili nepripadnost, može prijaviti.

- U ovim našim prijedlozima želimo reći da, kako su to kazale i odluke Ustavnog suda, legitimitet pripada narodu i izvodi se iz naroda. Svi, bez obzira na nacionalnu pripadnost, bi se imali pravo kandidirati – navela je Krišto.

Magazinović je dalje pitao Krištu za šta će on biti kandidat kada se kandidira u Federaciji BiH, „za bošnjačkog člana ili hrvatskog?“

Član radne grupe Dženan Đonlagić (DF) je kazao da je jučer čuo da neko ko se izjašnjava kao Rom se može kandidovati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

- Šta vi predlažete? Ovo je čisti rasizam šta vi predlažete. Kako vam je uopšte palo na pamet da ovo stavite na papir. Ovo ne da je implementacija  međunarodnih presuda, ovo je miljama korak unazad. Ne mogu da vjerujem da vi čovjeku koji se izjašnjava kao Srbin i koji živi u Federaciji  BiH kažete da se može kandidovati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Je li to uopšte normalno - pitao je Đonlagić.

Istaknuo je da je prijedlog koji je ponudio DF dijametralno suprotan.    

- Implementacija svih presuda podrazumijeva brisanje etničke odrednice. Onaj ko želi da se kandiduje u ovoj zemlji ne smije biti diskriminiran na osnovu etničke pripadnosti i na osnovu mjesta prebivališta. To je suština cijele priče, da neko ima slobodu kandidovanja bez obzira gdje živi i kako se izjašnjava ili uopšte ne izjašnjava - istaknuo je Đonlagić.

Saša Magazinović je u ponovnoj diskusiji kazao da je ovo „neustavno, neozbiljno, da jeste aparthejd, da je necivilizacijski, da je protivno ljudskim pravima...“

- Nevjerovatno je da je neko u 21. vijeku predložio javno kolegi iz Parlamenta, koji je izabran direktno na izborima, da izađe na izbore, ali da odluči hoće li se kandidovati za bošnjačkog ili hrvatskog, iako se ne radi ni o Bošnjaku ni o Hrvatu. Dakle, ja imam dvije opcije, kao izabrani zvaničnik – jedna je da promijenim mjesto prebivališta, da me se raseli, ili da se odreknem svog identiteta. Imamo zakon koji kaže možeš biti kandidat ili ako napustiš svoju kuću gdje si rođen i odrasto ili ako se odrekneš svog identiteta – istaknuo je Magazinović.      

Član radne grupe Branislav Borenović (PDP) je kazao da je, što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH sa teritorije RS situacija manje-više jasna.

- Očekujemo da se napravi neka vrsta konsenzusa unutar političkih faktora u Federaciji BiH – naveo je on.

Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Alma Čolo (SDA) je izjavila novinarima da ostanak prefiksa koji se sada umjesto Bošnjak i Hrvat iz Federacije mijenjaju u bošnjački i hrvatski, ne rješava presude Suda iz Strazbura, „jer time tjerate sve one koji nisu Bošnjaci i Hrvati iz Federacije da se kandidiraju pod imenom bošnjački ili hrvatski član Predsjedništva“.

- Što znači da jedana Srbin iz Federacije bi se morao opredijeliti da se kandidira za bošnjačkog ili hrvatskog člana, što je nova diskriminacija i uvod u neke nove podjele i to nije dobro. Kad su u pitanju izborna područja, mislim da izborna područja koja su određena uglavnom po etničkom principu nisu dobra, vode u nova razdvajanja u BiH, a segregacija u demokratskom društvu ne može biti legitimni cilj i ne može biti legitimni cilj za ostvarivanje nekih drugih prava, u ovom slučaju prava koje je u interesu hrvatskog naroda u BiH – istaknula je Čolo.                 

(FENA/ad)