Nominalno skromna investicija kojom je Porsche u ožujku povećao vlasnički udio u Rimac Automobilima prethodila je preuzimanju Bugattija, o kojem bruje i domaći i strani mediji, a stvaranje nove kompanije vjerojatno je tek nastavak iste priče u kojoj bi svi mogli profitirati.

Hrvatskoj gospodarskoj komori pao je u krilo neočekivani poklon: zahvaljujući Mati Rimcu i preuzimanju Bugattija, akcija Kupujmo hrvatsko dobila je dodatnu dimenziju. Naime, Bugatti brend se seli u - Hrvatsku. Rasplet o kojem se već neko vrijeme špekulira vruća je tema u medijima, a nakon glamurozne prezentacije fokus javnosti se pomiče prema detaljima i pozadini cijele priče, piše Index.hr.

Kao i obično, reakcije promatrača su podvojene: jedni neodmjereno sipaju pohvale na račun Mate Rimca, dok drugi misle da je on u ovoj priči izvukao deblji kraj, argumentirajući to tvrdnjama kako Bugatti - proizvodi gubitke. Korijene potonje teze treba tražiti u analizi koju je krajem 2013. godine objavio Bernstein Research, navodeći kako na svakom prodanom primjerku Veyrona Bugatti zarađuje gubitke.

Analiza Bernstein Researcha: Bugatti Veyron je rupa bez dna

Nazivajući Veyron rupom bez dna, autori izvješća navode brojne ograde iz vrlo jednostavnog razloga - ni Porsche ni Volkswagen ne objavljuju poslovne rezultate Bugattija.

"Nemojte doslovno shvaćati prezentirane brojke", stoji u analizi kompiliranoj na temelju ono malo javno dostupnih podataka uz zaključak kako svaki prodani Bugatti Veyron nosi gubitak od vrtoglavih 6.2 milijuna dolara. U izvješću je Veyron okarakteriziran kao najambicioznije i najkompleksnije vozilo ikad ponuđeno na prodaju - trošak istraživanja i razvoja, koji se procjenjuje na nevjerojatnih 1.6 milijardi dolara, u najvećoj mjeri objašnjava visoke troškove proizvodnje.

Priča o Veyronu kao rupi bez dna ima i drugu stranu

Međutim, ta priča ima i drugu stranu.

Za početak, VW je očito htio stvoriti po mnogočemu superioran automobil koji će, makar i po cijenu gubitaka, povećati vrijednost brenda. I u tome je očito uspio jer nakon brojnih uspona i padova, tijekom kojih je često mijenjao vlasnika i nekoliko se puta našao na rubu propasti, Bugatti se danas svrstava među top 10 luksuznih brendova automobilske industrije.

Uz cijeli niz brzinskih rekorda koje je postavio, Veyron je baš 2013. godine zaradio i laskavu titulu najvećeg ("greatest") automobila u posljednjih 20 godina prema izboru urednika BBC Top Gear magazina. Na ogromnom sajmu taštine, jer automobilska industrija u velikoj mjeri to doista i jest, Bugatti se popeo na pijedestal, i to nakon duge povijesti gubitaka te nepunih dvadesetak godina nakon što je kompaniju Volkswagen spasio od financijske propasti i gašenja brenda.

Chiron je skuplji i, za razliku od Veyrona, donosi profit

Kada je riječ o troškovima, treba naglasiti nekoliko stvari. Za početak, ogroman trošak istraživanja i razvoja (R&D) uložen u Veyron nije bačen novac - inovativan pristup i nove tehnologije korišteni su u idućem modelu, predstavljenom 2016. godine (Chiron), koji je bitno skuplji od svog prethodnika (2.4 naspram 1.1 milijun dolara po automobilu) i, što je još važnije - donosi profit.

Naime, u priopćenju iz siječnja ove godine navodi se kako je Bugatti u 2020. godini ostvario rast operativne dobiti treću godinu zaredom. Drugim riječima, procjena kako Veyron, koji je umnogome bio pionirski pothvat, proizvodi gubitke zapravo je statična slika stvari nastala u određenom vremenskom periodu i nije nužno odraz aktualnog stanja stvari.

Veyron je u startu bio skup, održavanje ga čini još skupljim

Usto, procjena analitičara Bernstein Researcha (koju je Bugatti svojedobno označio "pogrešnom") temeljila se tek na nekolicini krupnih stavki, poput R&D budžeta, okvirnog troška proizvodnje i prodaje od 40 automobila godišnje. Prema konačnim podacima, u desetak godina prodano je 450 primjeraka Veyrona, što donekle popravlja statistiku, ali je pritom ujedno nemoguće procijeniti vrijednost usluga koje se vežu uz Veyron.

Koncept unekoliko nalikuje strategiji proizvođača printera koji nude svoje proizvode po iznimno niskoj cijeni kako bi zarađivali na tinti i rezervnim dijelovima. Doduše, Veyron je u startu bio vrlo skup, ali ga održavanje čini - još skupljim. Primjerice, gume na svom Veyronu ne možete promijeniti kod Marija u Remetincu, već ga trebate poslati u Francusku, gdje bi vas to zadovoljstvo navodno moglo koštati 70 tisuća dolara plus 50 tisuća dolara za izmjenu felgi (prema istom izvoru, zamjena mjenjača košta 120 tisuća dolara).

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)