Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je u zvaničnoj posjeti Azerbejdžanu, ovo je obavijestio javnost putem svoje Facebook stranice. Potom će njegov kabinet saopćiti da ga je primila Sahiba Gafarova, predsjednica Nacionalne skupštine Azerbejdžana, te da su razgovarali, između ostalog, o uspostavljanju direktne avionske linije između Sarajeva i Bakua. Gafarova je izrazila zahvalnost njemu i Bosni i Hercegovini na podršci Azerbejdžanu tokom posljednjeg oslobodilačkog rata, te je istaknula da su pomirenje i angažman na realizaciji infrastrukturnih projekata na oslobođenom teritoriju prioritet te države, piše The Bosnia Times.

Nije bilo govora o novoj donaciji vakcina, kako su ironično neki mediji komentirali njegovu posjetu. Međutim, kako se ne treba obazirati na cinične komentare opozicionih medija, tako s rezervom treba uzeti sve navode iz saopćenja iz njegovog kabineta o stvarnim motivima posjete Bakuu. Sve što je objavljeno je protokolalarno i benigno u odnosu na ono zbog čega je Izetbegović doputovao u Baku.

Iako za sada još nema informacije da se Izetbegović susreo sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim, njegov glavni motiv posjete Azerbejdžanu je taj. Čak ako se i susretnu, s obzirom na temu razgovora, tu vijest ne moraju objaviti agencije.

Naime, pošto se već odavno špekulira da je Recep Tayyip Erdogan „prekrižio“ Bakira Izetbegovića, upravo bi to mogao biti motiv njegove posjete Alijevu. Izetbegovića i Alijeva vežu slične političke sudbine, s tim da je Alijev mnogo veća politička figura na međunarodnoj sceni. Radi se o tome da su obojica postala lideri postkomunističkih država koje su stekle samostalnost, da su obje imale međuetničke konflitke, te da su obojica svoje karijere vezali za harizmu turskog predsjednika Erdogana.

Tako da je sasvim ubjedljivo vjerovati da je Izetbegović otišao Alijevu da ga zamoli da posreduje između njega i Erdogana.

Bakir Izetbegović je na udaru političkih protivnika, ali najveće udarce mu zadaju ipak njegovi politički prijatelji. Već dugo muku muči sa Denisom Zvizdićem, a nakon što su ga napustila trojica mladih a vrlo agilnih stranačkih junoša, Elmedin Konaković, Aljoša Čampara i Semir Efendić. Budu li se obistinile kuloarske špekulacije da ga je „prekrižio“ Erdogan, to bi za njega bio bukvalno politički smrtonosan udarac.

Ono što je ovih dana izgovorio poslanik u skupštini RS Nebojša Vukanović, kada je govorio o jednoj posjeti delegacije iz BiH Turskoj, čiji je član bio, na tragu je ovih špekulacija. On je otkrio kako je prilikom te posjete Mevlut Cavusoglu, turski šef diplomatije, rekao Šefiku Džaferoviću (SDA), članu Predsjedništva BiH, “zabili ste nam nož u leđa”.

- Bilo je neprijatno, tada sam vidio kako se čovjek u minuti mijenja. Oni su tražili da se isporuče odavde neki ljudi za koje oni smatraju da su Gulenisti, pristalice Gulena koji su, kada su Erdogan i Gulen bili zajedno, imali ovdje neki biznis, škole ili nešto drugo. I ti ljudi su ostali u BiH kada su se oni pocijepali i sada nema mogućnosti, nisam vidio papir, mogu samo govoriti na osnovu špekulacija, ali je jasno tražio Cavusoglu da se to uradi - otkrio je Vukanović.

Pojasnio je i da predsjednik Turske Recep Tayip Erdogan tada nije primio delegaciju iz BiH. Pošto su Cavusoglu i Džaferović fikusi Erodgana i Izetegovića, jasno je da su svoja raspoloženja jedan prema drugom razmijenili kroz ovakve poruke.

Ono što nikad neće biti potvrđeno u javnosti, a prenosi se u sarajevskim kuloarima, jeste i činjenica da se insajderi koji tvrde da je „pukla tikva između Erdogana i Izetbegovića“ pozivaju na Muzafera Cileka, Turčina bošnjačkog porijekla koji je bio i savjetnik u Izetbegovićevom kabinetu. Ovaj Erdoganov tajkun poslat je u Bosnu prije desetak godina pod izgovorom konsultanta za investicije iz Turske za Bosnu, ali u šutini je sa Selmom Cikotićem koordinirao obavještajni rad MIT-a i OSA-e radi suzbijanja oponentskih djelovanja političkih snaga kako protiv Erodgana, tako i protiv Izetbegovića - navodi The Bosnia Times.

Tako da se njemu stvalja na teret da iz BiH nisu isporučeni turski državljani koje Erodganov režim tretira pripadnicima treorističke organizacije FETO. Stoga Cilek traži bošnjačku alternativu za bolju saradnju sa Turcima. Navodno, pokušava pridobiti Elmedina Konakovića za saradnju obećavajući mu pomoć pri dovođenju turskih investitora u Sarajevo, a Semir Efendić je potpuno njhov politički projekt.

Svakako da je najinteresantnija i najozbiljnija moguća alternativa Izetbegoviću je Haris Silajdžić. Tako da je suviše znakovito to što je Efendić preuzeo njegovu stranku i što on od nedavno ne isključuje mogućnost ponovnog kandidiranja za člana Predsjedništva BiH.

Da li je samo zato prilikom nedavane posjete Sarajevu Mevlut Cavuoglu, ona isti koji optužuje da su mu Bošnjaci „zabili nož u leđa“, insistirao da se susretne i sa Silajdžićem, pa je ovaj i pristao da se susretnu skriveni od očiju javnosti? No, nije ni važno.

Važnije je istaći da bi Silajdžić više odgovarao Erdoganu u „spašavanju kože“ od Joea Bidena koji mu je zaprijetio rušenjem. Silajdžić se predstavio da je prijatelj Bidenu, mada je baš od njega dobio ukor zbog tzv. aprilskog paketa, pa je ovaj javno pohvalio politiku Sulejmana Tihića.

Dakle, sve su ovo teme koje će dominirati bošnjačko-turskim odnosima pa ih zbog toga treba pomno pratiti. Za sada, iako izgleda skoro nevjerovatno, najbitnije je stvarno odgonetnuti kakvi su stvarni odnosi između Erdogana i Izetbegovića.

(DEPO PORTAL/ad)