Hotelijerstvo i ugostiteljstvo, umjetnost, zabava i rekreacija, prerađivačka industrija, vađenje ruda i kamena, poslovanje nekretninama te trgovina - djelatnosti su čiji je rast u Bosni i Hercegovini pandemija koronavirusa najviše usporila, piše Večernji list BiH.

Prema podacima istraživanja tržišta rada, koje je proveo Federalni zavod za zapošljavanje, a u kojem su sudjelovala 1232 poslodavca koja imaju pet i više zaposlenih, u 2020. godini je nakon duljeg razdoblja zaustavljen trend rasta broja zaposlenih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Rast broja zaposlenih

Prema podacima Federalnoga zavoda za statistiku, u Federaciji BiH su tijekom 2020. godine bile zaposlene 520.162 osobe, što je u odnosu na prosjek iz 2019. godine, kada su bila zaposlena 531.483 radnika, manje za 11.321. Najmanje zaposlenih zabilježeno je tokom aprila 2020. godine, kada je taj broj u Federaciji BiH iznosio 509.451.

Već u maju bilježi se rast zaposlenih te se broj penje na 512.627 radnika. Rast zaposlenih nastavljen je i tokom juna, u maju je ponovno došlo do značajnog pada, a taj trend nastavljen je i tokom augusta.

U septembru se ponovno broj zaposlenih penje na 519.722 te je na kraju godine iznosio 520.162. Prema navedenim podacima, bez posla je ostalo najviše onih koji su za život zarađivali radeći u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Smanjenje zaposlenosti u ovoj branši iznosi 10,7 posto, slijede umjetnost, zabava i rekreacija sa smanjenjem od 7,3 posto.

U prerađivačkoj industriji broj radnika smanjio se za 4656, a u vađenju ruda i kamena 588 osoba.

Prema navedenom istraživanju, u aprilu 2020. godine, kada je u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi bio lockdown, u djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva broj radnika smanjio se za čak 25 posto, što znači kako je svaki četvrti radnik u ugostiteljstvu ostao bez posla.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je u 2020. godini uslijed pandemije COVID-19 čak 43 posto ispitanika bilježilo pad obima poslovanja, dok je rast obima poslovanja zabilježilo 26 posto ispitanika.

Rast financijskih učinaka imalo je svega 24 posto ispitanika, što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za više od 35 posto. Među onima koji su, unatoč brojnim poteškoćama, zatvaranjima i zaustavljanjima normalnog života, bilježili napredak i rast poslovanja su informacije i komunikacije.

U odnosu na godinu ranije, u toj branši je tokom pandemijske 2020. godine broj zaposlenih porastao za 4,6 posto.

Skraćeno radno vrijeme

Među djelatnostima s najvećim indeksom rasta broja zaposlenih su i administrativne te pomoćne uslužne djelatnosti, zatim zdravstvo i socijalna zaštita te građevinarstvo. U vezi s reakcijom na krizu prouzrokovanu pandemijom COVID-19, poslodavci su uglavnom primjenjivali skraćivanje radnog vremena (21 posto). Za uvođenje rada u smjenama opredijelilo se 16 posto poslodavaca, 15 posto poslodavaca nije poduzimalo nikakve mjere, dok je 1 posto poslodavaca najavilo prekid rada.

(Vecernji.ba, DEPO PORTAL/md)