U Mostu Radija Slobodna Evropa (RSE) vođena je polemika o tome da li Republika Srpska ima pravo da potpisuje međudržavne ugovore bez saglasnosti organa Bosne i Hercegovine. Sagovornici su bili Miloš Šolaja, profesor Fakulteta političkih nauka i direktor Centra za međunarodnu politiku u Banjaluci, i Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo i dugogodišnji profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zenici.

Bilo je riječi o tome da li Republika Srpska na osnovu sporazuma o specijalnim, paralelnim odnosima sa Srbijom može da zajedno sa tom državom gradi tri hidroelektrane na Drini, da li je time prekršila odluku Ustavnog suda po kojoj su rijeke javno dobro i dio državne imovine kojom upravlja država Bosna i Hercegovina, da li je vlada Republike Srpske zaobišla Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine zato što je uvjerena da zbog političkih odnosa ne bi dobila odobrenje da zajedno sa Srbijom gradi hidroelektrane na Drini?

Razgovaralo se i o tome da li je Hrvatska povrijedila teritorijalni integritet Bosne u Hercegovine, kada je na osnovu ugovora sa Republikom Srpskim a bez odobrenja organa Bosne i Hercegovine, postavila gasovod ispod korita granične rijeke Save kojim će snabdijevati Rafineriju nafte u Brodu, kao i o tome da li do pomenutih sporova dolazi zato što nema dogovora o nadležnostima Bosne i Hercegovine i njenih entiteta.​

Omer Karabeg: Republika Srpska je novembra prošle godine potpisala ugovor sa Srbijom o izgradnji tri hidroelektrane na Drini. Ubrzo poslije toga 24 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputila su zahtjev Ustavnom sudu u kome su tražili da taj sud reaguje jer po njihovom mišljenju Republika Srpska nije imala pravo da potpiše takav ugovor bez saglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine. Poslanici podsjećaju da je Ustavni sud presudio da su rijeke javno dobro i dio državne imovine kojom upravlja država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. Kako Republika Srpska pravda svoj potez?

Miloš Šolaja: Republika Srpska, smatra da može ulaziti u takve odnose sa Srbijom na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom kojim jer regulisana i ekonomska saradnja. Ustalom, i sam politički sistem Bosne Hercegovine omogućuje da entiteti - Republika Srpska i Federacija - imaju jako mnogo samostalnosti. To je jedna strana medalje. Druga je pozivanje na Ustavni sud.

U Banjaluci se vrlo negativno gleda na mnoge odluke Ustavnog suda jer se on vrlo često bavi stvarima koje nisu regulisane Ustavom, o kojima se nije ni raspravljalo u vrijeme pregovora u Dejtonu i koje su naknadno došle na dnevni red. Zbog svega toga ovde se smatra da Republika Srpska ima apsolutno pravo da učestvuje u jednom takvom projektu sa Srbijom.

Hidrocentrale na Drini

Nedim Ademović: Formalno pravno gledajući ne postoji zabrana da pravni subjekti nižeg nivoa potpisuje međunarodnopravne ugovore. I grad, i kanton, i entitet mogu potpisivati takve ugovore. Pri tome je najvažnije da sadržaj tih ugovore bude u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Dakle, principijelno entiteti mogu potpisivati međunarodnopravne ugovore, ali je važno da oni poštuju načelo podjele nadležnosti između države i entiteta.

Bosna i Hercegovina je jedini titular državne imovine u koju, između ostalog, spadaju i rijeke i riječni tokovi. Zbog toga smatram da bilo kakav infrastrukturni objekt, koji se gradi na državnoj granici, zahtijeva odobrenje Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odnosno njenu prethodnu saglasnost prije nego što entitet krene u takav projekt.

Veliki slivovi rijeka, kao što su drinski i savski, podliježu međunarodnom pravu, a tu se pitaju države. Zato ne mislim da se Sporazum o specijalnim, paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske odnosi na izgradnju hidroelektrana. Riječ je o zadiranju u mnoge međunarodnopravne akte.

Na kraju krajeva, Drina je javno dobro gdje Bosna i Hercegovina mora dati svoju saglasnost. Žao mi je što takvi bitni infrastrukturni projekti nisu rezultat saradnje između države i entiteta. Umjesto toga, svaki put se natječemo ko će koga istjerati, ko će pobijediti i dokazati da ima pravo. To pokazuje da Bosna i Hercegovina nije funkcionalna država i funkcionalno društvo u kome svi rade za dobrobit građana. Jer izgradnjom takvih krupnih objekata trebalo bi da svim građanima Bosne i Hercegovine bude bolje.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)