Nakon osam mjeseci upražnjene pozicije bez ministra zdravstva Kantona Sarajevo, ovu užarenu poziciju u najteže vrijeme pandemije preuzeo je prof. dr. Haris Vranić. No, ubrzo je i sam zaražen Covidom-19. Za N1 je ipak pristao govoriti o svojim prvim potezima - kako što prije sanirati zapušteno zdravstvo u KS i učiniti ga što efikasnijim za pacijenta. U intervjuu je posebno kritikovao proces imunizacije koja u BiH kasni. Sve na štetu stanovništva.

Kada stupite na funkciju i fizički, šta je Vaš prvi potez, jer ih ima bezbroj – to i obični stanovnik Kantona Sarajevo zna?

Samo par dana nakon preuzimanja ministarske pozicije i sam sam se zarazio koronavirusom tako da sam evo već duže od dvije sedmice u izolaciji. Međutim, to me ne sprečava da od kuće obavljam poslove iz djelokruga ministra, koliko god mi to zdravstveno stanje dozvoljava.

Sa dolaskom pandemije svima je postalo jasno koliko je zapušten zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo. Logično je da su očekivanja velika, ali su moji planovi stoga još veći. Trebat će mnogo vremena, znanja i truda da prvo saniramo štete i popunimo praznine koje su nastale zbog ranijeg lošeg upravljanja, a onda i da što prije preuzmemo kontrolu nad kretanjima u zdravstvu i učinimo sve što je u našoj moći da umanjimo negativne efekte pandemije. Međutim, ja već neko vrijeme vodim Savjet za zdravstvo SDP-a KS na kojem, zajedno sa ostalim liječnicima iz partije, od samog početka pandemije razmatramo moguće mjere zaštite građana i zaustavljanja širenja zaraze. Tako da već od ranije znam šta me čeka i šta mi je raditi.

Moj prvi prioritet će stoga biti borba protiv epidemije COVID-19 što podrazumijeva uvođenje više reda, koordinacije i poboljšanje efikasnosti zdravstvenog sistema po ovom pitanju, organiziranje imunizacije, kao i poboljšanje kvaliteta usluga i dostupnosti ljekara. Paralelno s tim ću, zajedno sa svojim timom, raditi na informatizaciji u zdravstvu kako bi pacijenti što brže, efikasnije i uz što manje hodanja i trošenja vremena mogli završiti preglede i riješiti svoje zdravstvene probleme. Radit ćemo na uvezivanju javnih zdravstvenih ustanova i korištenju zdravstvenih ustanova u punom kapacitetu.

Jeste li se pokajali zbog prihvatanja, u vrijeme korona krize, najtežeg posla u kantonu?

Da me je tako lako obeshrabriti sigurno ne bih izabrao da budem doktor, posebno da budem hirurg jer je to zanimanje u kojem od vaših odluka i akcija bukvalno ovise životi ljudi. Ja sam specijalista opće i subspecijalista vaskularne i endovaskularne hirurgije, prodekan za kliničku nastavu Medicinskog fakulteta SSST i šef katedre hirurgije, član Evropskog udruženja vaskularnih i endovaskularnih hirurga i stalni sudski vještak. Sve ove funkcije sa sobom nose veliku odgovornost i zahtijevaju odvažnost.

Zadnjih osam mjeseci praktično nije bilo ministra na čelu tog resora, što je dovelo do toga da je ministarstvo bilo, najblaže rečeno, uspavano i tromo. Zamislite kakve implikacije je nepostojanje ministra u ovakvom periodu imalo na zdravstveni sistem i zdravlje građana. Ostaviti mjesto ministra zdravlja upražnjeno u jeku pandemije nije samo neodgovorno već je to i nehumano i trebalo bi sa sobom da nosi oštrije konsekvence. Uglavnom, svi ćemo morati raditi punim kapacitetom da bi se u narednom period samo stiglo ono što je zaostatak zadnjih osam mjeseci. Vjerujem u svoje saradnike, vjerujem u Vladu “Četvorke”, imam punu podršku i ne vidim prepreke, ni razloga da ne bude i uspjeha, kako u nastavku borbe s epidemijom, tako i s planiranom reorganizacijom zdravstvenog sistema koji moramo približiti pacijentima i podrediti njihovim potrebama.

Najaktulenije jeste vakcinacija – kako komentarišete da država tek u februaru dobija prve doze za oko 3 posto stanovništva – ko je kriv, gdje smo zakazali i zašto?

Pandemija je najbolje pokazala kakve političare su građani izabrali da ih predstavljaju i da, u ovom slučaju, bukvalno odlučuju o njihovim životima. I dok je cijeli svijet bio zatečen i preplašen novim virusom i tražio rješenja, vladajuća koalicija na nivou FBiH i BiH građane je ostavila na cjedilu, a jedino čime su se bavili su sumnjive nabavke robe upitnog kvaliteta. Ista situacija se ponavlja i sa vakcinama. Iako nam vladajuće strukture već odavno obećavaju različite vakcine, BiH je jedina država u Evropi pa i šire koja još uvijek nije nabavila niti jednu vakcinu. Pri tome imaju drskost da građane kritikuju jer ih pritišću da ubrzaju proces nabavke vakcina i pozivaju da se strpe još koju sedmicu. Nažalost, to čekanje ćemo platiti životima nekih naših sugrađana koji neće dočekati da ih vakcina spasi od ove opake bolesti. I kao ministar i kao ljekar i kao predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a KS, ću tražiti odgovornost za ovaj neviđeni nemar, svih onih koji su bili nadležni za to.

Kanton već pregovora sa proizvođačima vakcina, ali mjere se neće popuštati. Da li kanton, kako je premijer najavio, može nabaviti prije države doze, jer sada i entitetska ministarsva i država idu u “direktnu pogodbu” sa Pfizer-BioNTechom?

Bilo bi logično da je za nabavku vakcina bila zadužena država i da tako imamo jednog pregovarača sa različitim firmama koje proizvode vakcine. Na taj način bi pregovori išli brže, cijena bi mogla biti povoljnija zbog veće količine i sigurno je da bismo do sada već išli u drugi krug vakcinacije. Međutim, s obzirom da su i državni i entitetski nivo pokazali da nemaju ni volju ni znanje za to, Vlada Kantona Sarajevo je izdvojila novac za nabavku vakcina za svoje građane. Kao što je premijer Forto već najavio, ušli smo u pregovore sa nekoliko proizvođača i dat ćemo sve od sebe da vakcine što prije kupimo i krenemo sa vakcinacijama. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo zdravlje naših građana. Već smo izradili plan za vakcinaciju tako da su građani već upoznati sa redoslijedom vakcinacije, koji je u skladu sa evropskim smjernicama za vakcinaciju od COVID-19.

Dok smo suočeni sa procesom imunizacije, stručnjaci tvrde da i u BiH već postoji treći soj virusa, koji se brzo širi – koliko smo spremni za njega?

U BiH još uvijek nije potvrđeno postojanje tzv. „engleskog soja“ i nema potrebe da se oko toga širi dodatna panika. Bitno je da građani poštuju propisane mjere nošenja maske, držanja distance i održavanja higijene. Moram naglasiti da smo mi sada ipak znatno iskusniji, imamo više informacija, bolje smo organizirani i opremljeni bolje nego na početku pandemije tako da ćemo adekvatno odgovoriti na sve izazove u borbi sa Covidom-19.

Treba li popuštati epidemiološke mjere, ukoliko imamo manje zaraženih?

Za sada nema govora o popuštanju mjera. Ne želimo riskirati da situacija izmakne kontroli pa da zdravstveni sistem doživi kolaps i da ne može pružiti odgovarajuću brigu za sve pacijente. U odnosu na druge evropske države, BiH ima minimalne mjere zaštite i jedino što se može promijeniti je da uvedemo nove mjere zabrana ukoliko se broj zaraženih osoba poveća. U ovakvim situacijama epidemije preventivne mjere se stalno mijenjaju i prilagođavaju promjenama epidemiološke situacije na terenu. Niko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će se ovo dalje odvijati.

Kako ste zadovoljni radom novog Kriznog štaba i hoće li biti novih poteza u narednom periodu?

Prethodni Krizni štab KS je predano radio i solidno je obavljao svoj posao u skladu sa svojim mogućnostima. Ono što mislim da nije bilo dobro i što smo mi ispravili u novom sazivu je da se u Krizni štab imenuju vodeći ljudi zdravstvenih ustanova jer je moguće da se oni prilikom odlučivanja vode interesima institucija koje vode, umjesto da gledaju cjelokupnu zdravstvenu situaciju. Moja najveća zamjerka prethodnom KŠ je to što se stjecao dojam da odluke nisu donosili na osnovu struke već na osnovu politike. Toga u novom sastavu Kriznog štaba KS neće biti. Ovaj sastav KŠ će pozorno pratiti situaciju na terenu, poštovati odluke KŠ FBiH ali i donositi nove odluke koje više odgovaraju konkretnoj situaciji u Sarajevu. Potrudit ćemo se da građanima ne ograničavamo slobode i pravo ukoliko to zaista nije neophodno, da se zaštiti zdravlje i život građana našeg kantona.

Da li reorganizaciju JU Dom zdravlja namjeravate napraviti i kakvu?

Ministarstvo sam tek nedavno preuzeo tako da sam još uvijek u procesu prikupljanja informacija i dojmova sa terena. Nakon što analiziramo sve pokazatelje krenut ćemo u reorganizaciju tamo gdje je ona potrebna. Ono što ćemo sigurno uraditi jeste da ćemo podržati postojeće uprave u institucijama koje dobro rade svoj posao, a imenovat ćemo novi menadžment u institucijama u kojima nisu na pravi način odgovorili na zadatke i izazove postavljene pred njih.

Kako vidite saradnju Opšte bolnice i KCUS-a radi zajedničkog cilja?

Obje bolnice imaju svoje nadležnosti i trude se da svoj posao urade na najbolji mogući način. Postoje određeni problemi u saradnji ove dvije bolnice ali to nije ništa što se ne može otkloniti boljim sistemom koordinacije i uspostavljanjem jasnih procedura i pravila postupanja, ubrzanja komunikacije i unapređenja harmonizacije zbrinjavanja pacijenata i slično. Ministarstvo će u okviru svojih nadležnosti raditi na unapređenju ove saradnja i mislim da tu neće biti nikakvih problema.

I za kraj ovog intervjua, svim građanima želim dobro zdravlje i nadam se da ćemo uskoro pričati o prevenciji i drugim izazovima zdravstva, a ne samo o koronavirusu.

(DEPO PORTAL/dg)