U Bosni i Hercegovini još uvijek se čeka dogovor o uspostavljanju institucionalnih struktura koje bi omogućile zemlji da ostvari korist od Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD). Radi se o komponenti IPA fonda za agrikulturni razvoj.

„Da bismo postali članica Evropske unije, između ostalog, moramo biti spremni i na učešće u zajedničkoj agrarnoj politici EU. Za to bismo se trebali pripremati kroz poštivanje načela koja pred nas postavlja IPARD. No, bez obzira na to kad ćemo postati članica EU, IPARD pomaže unapređenju agrikulture i to je ono što bi nam moralo biti od interesa, pogotovo u vremenu pandemije kad poljoprivreda i druge grane privrede koje su joj bliske mogu u značajnoj mjeri nadomjestiti gubitke koje trpimo u trenutno neprofitabilnim sektorima. Također, kroz IPARD možemo oživjeti selo koje je sistem bezrazložno zapustio. Unatoč očitim benefitima mi IPARD ne koristimo“, kaže Sanela Klarić, predsjednica Savjeta za ruralni razvoj u Našoj stranci.

EU je godinama pokušavala kroz projekte pretpristupne pomoći da podrži formiranje i akreditaciju IPARD strukture u BiH. Izgubljena su ogromna sredstva jer BiH nije uspjela unaprijediti administrativne kapacitete i strukturu za koordinaciju unutar sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja. Klarić smatra da je 2021. godina raspleta kad su u pitanju ove oblasti.

„Za početak nužno je javnosti prezentirati odgovore na sljedeća pitanja koja su postavili zastupnici Naše stranke u Parlamentu BiH:

1. Kada Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) planira izradu Strategije ruralnog razvoja od 2021. do 2030. u skladu sa EU Zelenom agendom i svim standardima Europske unije i IPARD-a?

2. Kada Vijeće ministara BiH uz podršku MVTEO planira oficijelno potvrditi da je Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine ustvari državna platna agencija koja će biti dio IPARD sistema koji će biti akreditovan?

3. U kojoj mjeri je BiH spremna na izazove korištenja pretpristupnih fondova u poljoprivredi i ruralnom razvoju? Ili, konkretnije, dokle se došlo sa uspostavom neophodne strukture za implementaciju IPARD fondova u BiH?

Kao i uvijek, problem je u nedostatku transparentnosti. Lično vjerujem da je vlast išta dobro po ovom pitanju uradila, pohvalila bi se. Međutim, ne možemo na osnovu ličnih uvjerenja predlagati naredne korake. Neka nas informišu dokle su tačno došli, šta su prepreke na njihovom putu i neka u proces uključe stručnjake i same ljude koji žive od agrokulture, prvenstveno poljoprivrednike u proces dostizanja evropskih standarda kad je ova oblast u pitanju.“

Međutim, neke se stvari znaju. Konkretno MVTEO Vijeću ministara nije nikad dao na usvajanje prijedlog dokumenata „Strategija upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u Bosni i Hercegovini s akcijskim planovima“ za period 1. 1. 2019. - 31. 12. 2023. godine i „Studija izvodljivosti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH“.

Zastupnici Naše stranke su također u Parlamentu BiH postavili pitanje i zašto to nije učinjeno:

„Oba dokumenta finansirana su iz IPA fondova i bave se važnim pitanjima u oblasti veterinarstva i oblasti ekologije, ali i zdravstva budući da životinjski otpad predstavlja rizik za izbijanje zaraznih bolesti ako se neadekvatno tretira.

Dakle, imamo dokumente čija primjena znači primjenu boljih standarda u oblasti veterinarstva i ekologije, tražili sredstva da ih izradimo, dobili ih, izradili i na kraju ih ne primjenjujemo, a do isteka roka u kojem je njihova primjena predviđena ostale su još dvije godine. I uz sve to imamo indolentan odnos vlasti koja uopšte ne kaže zašto ti dokumenti nisu usvojeni i zašto se ne primjenjuju. Na kraju krajeva, zašto nisu došli na usvajanje. Razlog za to sigurno nije njihova neprovodivost, jer o provodivosti bi se izjasnili oni koji bi glasali za ili protiv. To što dokumenti nisu pred njih došli, leži vjerovatno u mnogo prozaičnijoj stvari kakva je poslovni nemar“, kaže Klarić.

(DEPO PORTAL/mr)