Izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH nije samo nelegitiman, već je i nelegalan, istaknuto je na panel diskusiji Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) "Dekonstituiranje Hrvata i pretvaranje FBiH u bošnjački entitet".

Predsjednik Skupštine i član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar Ivan Vukoja pojasnio je da je nelegitiman izbor (Komšića) zato što krši Daytonski sporazum i Ustav BiH, a nelegalan zato što krši odredbe Izbornog zakona.

-Izborni zakon podrazumijeva legitimitet predstavljanja konstruktivnih naroda u Predsjedništvu BiH, ali ga ne definira do kraja precizno i time otvara mogućnost pogrešnim tumačenjima. Pogrešno je tumačenje i Ustava BiH i Izbornog zakona da je Komšićev izbor legalan. Znači, on je nelegalan i nelegitiman i veliki dio problema nastaje na osnovi pogrešnih tumačenja Ustava BiH, njegovih temeljnih načela, a onda time i Izbornog zakona- naveo je Vukoja.

Po njegovim riječima, jedna od posljedica tih tumačenja je zapravo i činjenica da se Ustav, odnosno Izborni zakon tumači kao da je nužno da hrvatski član Predsjedništva bude kandidat koji se izjašnjava kao Hrvat.

-To u Ustavu BiH ne stoji. Ustav to ne traži i ne zahtjeva, ali je zbog pogrešnog tumačenja Ustava u nekim odredbama izbornog zakona to načelo operacionalizirano na način da se od kandidata za hrvatskog člana predsjedništva traži da potpišu izjavu o pripadnosti hrvatskog naroda- istaknuo je Vukoja.

Navodi da je problem sa slučajem Sejdić-Finci konkretno u samom izbornom zakonu.

-Treba promijeniti odredbu Izbornog zakona koja zahtjeva od kandidata nacionalno izjašnjenje, a ta izjava, kako bi se mogao uspostaviti odnos s funkcijom na kojoj se kandidiraju, može se preinačiti u izjavu da se određeni kandidat kandidira za, kako stoji u neslužbenom prijevodu Ustava BiH, za jednog Hrvata, odnosno ispravnije rečeno za hrvatskog člana Predsjedništva.

Govoreći o volji rješavanja toga pitanja političkih subjekata, Vukoja je mišljenja kako je dio problema u nerazumijevanju i pogrešnom tumačenju Ustava, a dio u političkoj volji, određenih aktera političkih i subjekata u BiH koji namjerno pogrešno tumače Ustav, odnosno tumače ga s vlastitim političkim i nacionalnim interesima.

-Mooramo utvrditi što su ispravna tumačenja Ustava BiH i odredbi Izbornog zakona, a s druge strane trebamo ta ispravna tumačenja proglasiti legitimnim politikama. Odnosno ako neka politika u BiH želi biti legitimna, odnosno u skladu s Ustavom, ona mora zadovoljiti ta temeljna načela koja su zapisana u Ustavu u BiH - istaknuo je Vukoja.

Kada je riječ o ostalim građanima BiH, Vukoja napominje kako je BiH složena država i u arhitekturi BiH postoji mjesto i osigurana je politička reprezentativnost svih građana BiH.

-Zastupnički dom BiH je reprezentativno tijelo građana, a unutar našeg prijedloga izmjena Izbornog zakona mi smo predvidjeli mogućnost da se i pripadnicima ostalih osigura pravo i mogućnost ne samo da biraju članove Predsjedništva već da budu i kandidirani, odnosno da budu izabrani za članove tog tijela- pojasnio je Vukoja.  

Član Stručnog tima IDPI-ja Milan Sitarski govorio je o izmjenama koje su dovele do toga da pripadnici većinskog bošnjačkog naroda mogu praktično, ako njihove stranke donesu takvu odlugu, izabrati cjelokupnu izvršnu vlast u Federaciji BiH bez pristanka nositelja političke volje većine Hrvata u Federaciji BiH, a što se već jednom dogodilo u vrijeme vlade platforme od 2011. do 2015. godine.

Također na današnjoj diskusiji se razgovaralo i o načinu izbora  članova Predsjedništva BiH  i koga oni predstavljaju i na koji način glasovati za njih.

(FENA/ad)