Elvedin Tatarević rođen je 1978. u Sarajevu. Osnovnu školu završio u Trnovu, a srednju Medicinsku školu u Sarajevu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu 2007. godine. Magistrirao je 2013. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i time stekao zvanje magistra nauka iz te oblasti. Specijalistički ispit iz Porodične medicine u Sarajevu položio je 2018. godine  i time stekao zvanje specijalista porodične medicine. U periodu od 2011-2013.godine bio direktor u OJ Trnovo.

Trenutno je na doktorskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, kao i direktor Doma zdravlja Hadžići. Vijećnik je u Općinskom vijeću Trnovo.  Sada je kandidat SDP-a i „Četvorke“ za načelnika Općine Trnovo.

 Po zanimanju ste ljekar, otkud ljekar u politici?

Da bi neko postao ljekar, on cijeli život mora biti najbolji u svemu, od srednje škole do specijaliazacije, magisterija, doktorata itd. Mišljenja sam da su zdravstveni radnici, a posebno ljekari humani i empatični prema svim ljudima pogotovo prema iznemoglim, starijim i djeci. Ljekar cijeli svoj radni vijek sluša potrebe drugih ljudi i kao takav odlično se moži snaći u ulozi načelnika, jer uspijeh jedne lokalne zajednice ogleda se u spremnosti da se sasluša i pomogne „obični čovjek“ te da se aktivno uključe u donošenje odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog života.

Koji su najveći problemi u Vašoj lokalnoj zajednici?

Mnogo je problema u Općini Trnovo. U 21. vijeku luksuz je zdravstvo, školstvo, radno mjesto, javni prijevoz. U posljednjih deset godina skoro da smo ostali bez stanovnika. Mladi odlaze „trbuhom za kruhom“, postali smo općina staraca i to onih koji nemaju minimum uvjeta za život dostojnih čovjeka. Spadamo u red općina sa najnepismenenijim stanovništvom. Ne ulaže se u kapitalne projekte. Pojedine MZ mjesecima su i dalje bez vode. Rasprodaje se općinsko zemljište, ulaže se u projekte koji neće zadržati mlade, niti otvoriti ni jedno radno mjesto. Kulturnih sadržaja nema ni za lijeka, tu je i niz drugih nedostataka. Proteklih godina nije ništa urađeno na unapređenju života u Trnovu.

U čemu vidite šansu za razvoj Trnova?

Trnovo je općina nadomak glavnog grada, udaljena svega 20 minuta i kao takva ima potencijala da se razvija u mnogim segmentima, posebno kao  turistička destinacija. Raznoliki sadržaji  mogu privući i  domaće i strane turiste.

Seoski turizam je naša prilika. Prirodni potencijali moraju biti maksimalno iskorišteni, naravno uz očuvanja autentičnosti i ne ugrožavajući iste. Time bi se otvorila nova radna mjesta i tako zadržalo mlado stanovništvo.

Poljoprivreda i stočarstvo su na koljenima, moramo novac preusmjeriti na njihov razvoj, osigurati plasman proizvoda pokretanjem zadruge, koja bi uvezala proizvođače sa prerađivačima. Nekada smo tu zadrugu imali, međutim,  aktuelna vlast ju je zatvorila. Finansijski treba podržavati otvaranje malih preduzeća, te olakšati administrativne prepreke za realni sektor.  Tako se može privući veći broj poduzetnika da svoje obrte registruju upravo u Trnovu...

Moramo zaustaviti uništavanje Bjelašnice i Babinog dola. Nisam protiv izgradnje, ali ona mora biti u skladu sa zakonom i u interesu prvenstveno domaćeg stanovništva. Iako školstvo i zdravstvo nisu u nadležnosti općina, smatram da upravo Općina Trnovo može i mora biti pokretač unapređenja ovih oblasti.

Na čemu ste zasnovali vaš program?

Program razvoja Općine Trnovo zasniva se na sljedećim principima: borba protiv korupcije i nepotizma, institucionala briga za mlade i porodicu, povećanju stipendije učenicima i studentima koji žive u Trnovu kako bi ih motivisali da se obrazuju uprkos svim preprekama i udaljenosti od škola i fakulteta, razvoju privrede, zaštiti životne sredine i očuvanju prirodnih bogastava, izgradnja putne infrastruktura dostupne svima i efikasan javni prijevoz, briga o boračkim kategorijama i njihovim porodicama, zdravstvenu zaštitu koja mora biti dostupnijom građanima.

Navedeni plan razvoja plod  je višemjesečnih razgovora sa stanovnicima Trnova, i to je ono za šta ću se zalagati.

Trenutna epidemiološka situacija odrazit će se na općinu Trnovo, kako umanjiti njene posljedice?

U cilju sprečavanja i ublažavanja posljedica korona virusa smatram da svi nivoi vlasti moraju dati doprinos, pa i općine. Unutar budžeta moraju biti planirane stavka za ovakve i slične situacije, kako bismo pravremeno mogli sačuvati zdravlje stanovništva i radna mjesta.

Neophodno je smanjiti nepotrebne troške  u admistaraciji i upravi Općine Trnovo. Taj fond treba usmjeriti za podsticaje malim preduzećima/prizvođačima da sačuvaju svoj izvor prihoda.  Lokalna zajednica mora biti prva u lancu pomoći građanima.

Koja je Vaša poruka glasačima uoči samih izbora?

Pozvao bih građane sve, i mlade i stare, Trnova da, u skladu sa epidemoloških mjerama, ove nedjelje  (15. novembar) izađu na izbore.

Moć je u njihovim rukama, a ne u rukama onih  „vlastodržaca“,  koji nas godinama ugnjetavaju i kojima je lični iznad opšteg interesa. Oni na Trnovo gledaju samo kao na izborni plijen.

(DEPO Portal/ak)