Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu donijela Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije koronavirusa. Opći cilj je osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima/djelatnostima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima.

Ukupna finansijska sredstva za provedbu ove uredbe osigurana su u budžetu FBiH za 2020. godinu u iznosu od 90.000.000 KM i raspoređena na razdjele resornih ministarstava, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Tako je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma raspoređeno 30.000.000 KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija 20.000.000 KM za pomoć ovom sektoru, Federalnomu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10.000.000 KM za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije 30.000.000 KM za pomoć izvoznim privrednim društvima.

Finansijska pomoć korisnicima se dodjeljuje na temelju općih uslova i specifičnih kriterija za svaki sektor u okviru resornih ministarstava do kraja godine. Ministarstva su dužna sedam dana nakon stupanja Uredbe na snagu objaviti javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći. Ako korisnik pomoći djeluje u više sektora, pravo na pomoć može ostvariti samo od jednog ministarstva.

Korisnici pomoći ne mogu smanjivati broj radnika do 31. decembra 2020. godine u odnosu na broj uposlenih 30. septembra 2020. godine, izuzev korisnika u oblasti aerodroma i željezničkog prometa, te javnih poštanskih operatera. Izuzetno, korisnicima kojima se finansijska pomoć dodjeljuje bez objave javnog poziva (aerodromi, željeznice i javni poštanski operateri) zahtjev za dodjelu finansijske pomoći podnose resornom ministarstvu u roku od 15 dana od stupanja Uredbe na snagu.

Pomoć može biti dodijeljena korisniku koji ima sjedište na teritoriji FBiH, te koji je imao pad oporezivog prometa od najmanje 40 posto u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2020. godine u odnosu na isti period u 2019. godini ili je izvoznik koji je ostvario izvoz veći od 30 posto od ukupnog prošlogodišnjeg prometa. Ovo se ne primjenjuju na banje i lječilišta, korisnike kojima se dodjeljuje direktna finansijska pomoć u skladu sa ovom uredbom i onima koji su osnovani nakon 30. juna 2019. godine.

Iznos finansijske pomoći jednom korisniku ne smije prelaziti iznos od 700.000 KM, za korisnike iz sektora industrije, turističko-ugostiteljskog sektora, sektora poljoprivrede i prehrambene industrije i sektora cestovnog prijevoza putnika.

U slučaju da su ukupni zahtjevi za dodjelu pomoći kvalifikovanih korisnika po pojedinim granama manji od raspoloživih sredstava, višak sredstava iz te grane može biti raspoređen u drugu.

Sredstva mogu biti korištena isključivo za održavanje i poboljšanje likvidnosti, održavanje konkurentnosti izvozno orijentiranih granama industrije, kao i provedbu započetih infrastrukturnih projekata od strane poštanskih operatera, te u modernizaciju aerodroma.

Sredstva dodijeljena održanju likvidnosti namijenjena su isključivo za isplate bruto plaća i troškove poslovanja za period od 1. jula do 31. decembra 2020. godine, uključujući plaćanje naknada za provođenje stručnog nadzora aerodromskih operatora i odobravanje projekata od strane regulatora.

Vlada je danas, također, donijela i odluke kojima je za četiri federalna ministarstva odobrila izdvajanje sredstava u iznosima utvrđenim Uredbom.

Ranije se Vlada opredijelila za izdvajanje i 10.000.000 KM za pomoć sektoru zdravstva. Ova sredstva nisu obuhvaćena ovom uredbom, jer će Vlada o njima odluku donijeti naknadno, kaže se u saopćenju Ureda Vlade FBiH za odnose s jacnošću.

Novalić: Uredbom o interventnim mjerama želimo očuvati radna mjesta

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je da je Vlada Federacije BiH danas donijela Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, za čiju je provedbu u federalnom budžetu osigurano 90.000.000 KM i raspoređena na razdjele resornih ministarstava.

- Tako je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma raspoređeno 30.000.000 KM za pomoć turističko-ugostiteljskom sektoru, Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija 20.000.000 KM za pomoć ovom sektoru, Federalnomu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10.000.000 KM za pomoć poljoprivredi i prehrambenoj industriji, te Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije 30.000.000 KM za pomoć izvoznim privrednim društvima - rekao je Novalić nakon sjednice Vlade.

Ukazao je da se Uredbom namjeravaju osigurati podrške likvidnosti najugroženijim sektorima/djelatnostima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima.

- Imamo jasne pokazatelje koje su oblasti u ekonomskomm i zdravstvenom smislu pretrpjele najveću štetu. Tu spadaju promet i komunkiacije, turizam, izvozna industrija, poljoprivreda koje jednostavno neće moći preživjeti zimu bez naše potpore i to je na kraju krajeva i uloga Vlade - rekao je Novalić.

Dodaje da su u Uredbi postavljeni uslovi, a to su očuvanje radnih mjesta i definirano je da 40 posto potencijala ovih 90.000.000 KM ide na osiguranje radnih mjesta. To znači ako turizam ima 30.000.000 KM onda je 12.000.000 KM rezervisano za očuvanje radnih mjesta, a ostatak za tekuće poslovanje.
 

- Radi se o instrumentu makroekonomske politike, koja se u jednoj državi na tržištu može voditi sa dva agregata. Jedan je monetarna, a drugi fiskalna politika. Svjedoci smo da nemamo mogućnosti vođenja monetarne politike koja nam nije dostupna zbog carency board-a. Tako da na raspolaganju ostaje fiskalna politika u okviru koje spada današnji potez Vlade - donošenje navedene Uredbe - istakao je Novalić.

Finansijska pomoć korisnicima će se dodjeljivati na temelju općih uslova i specifičnih kriterija za svaki sektor u okviru resornih ministarstava do kraja godine. Ministarstva su dužna sedam dana nakon stupanja Uredbe na snagu objaviti javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći. Ako korisnik pomoći djeluje u više sektora, pravo na pomoć može ostvariti samo od jednog ministarstva.

Korisnici pomoći neće moći smanjivati broj radnika do 31. decembra 2020. godine u odnosu na broj uposlenih 30. septembra 2020. godine, izuzev korisnika u oblasti aerodroma i željezničkog prometa, te javnih poštanskih operatera. Izuzetno, korisnicima kojima se finansijska pomoć dodjeljuje bez objave javnog poziva (aerodromi, željeznice i javni poštanski operateri) zahtjev za dodjelu finansijske pomoći podnose resornom ministarstvu u roku od 15 dana od stupanja Uredbe na snagu.

Propisano je da će pomoć biti dodijeljena korisniku koji ima sjedište na teritoriji FBiH, te koji je imao pad oporezivog prometa od najmanje 40 posto u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2020. godine u odnosu na isti period u 2019. godini ili je izvoznik koji je ostvario izvoz veći od 30 posto od ukupnog prošlogodišnjeg prometa.

Ovo se ne primjenjuju na banje i lječilišta, korisnike kojima se dodjeljuje direktna finansijska pomoć u skladu sa ovom uredbom i onima koji su osnovani nakon 30. juna 2019. godine.

Iznos finansijske pomoći jednom korisniku neće smijeti prelaziti iznos od 700.000 KM, za korisnike iz sektora industrije, turističko-ugostiteljskog sektora, sektora poljoprivrede i prehrambene industrije i sektora cestovnog prijevoza putnika.

U slučaju da su ukupni zahtjevi za dodjelu pomoći kvalifikovanih korisnika po pojedinim granama manji od raspoloživih sredstava, višak sredstava iz te grane može biti raspoređen u drugu.

Sredstva mogu biti korištena isključivo za održavanje i poboljšanje likvidnosti, održavanje konkurentnosti izvozno orijentiranih granama industrije, kao i provedbu započetih infrastrukturnih projekata od strane poštanskih operatera, te u modernizaciju aerodroma.

Sredstva dodijeljena održanju likvidnosti namijenjena su isključivo za isplate bruto plaća i troškove poslovanja za period od 1. jula do 31. decembra 2020. godine, uključujući plaćanje naknada za provođenje stručnog nadzora aerodromskih operatora i odobravanje projekata od strane regulatora.

(FENA/ad)