Kako smo prije sedam dana najavili, nastavljamo s analiziranjem Lokalnih izbora koji su iza nas u susret Lokalnim izborima 15. novembra ove godine, piše Patria. Cilj nam je ukazati da izborna apstinencija direktno utječe na ishode izbora, ali i ponašanje lokalnih vlasti u mandatnom periodu. Građani Bosne i Hercegovine s pravom glasa imaju i previše "razloga" da se ne pojave na izborima. Pitanje je samo znaju li da tako štete sebi i svojoj budućnosti. Bez obzira na očajnu vladavinu svih ovih godina i sve slabiju političku ponudu, izbori su jedan od rijetkih darova demokratije koje nam nisu uspjeli ukrasti. Kradu glasove, prekrajaju rezultate, ali i tu im direktno pomažemo neizlaskom na izbore.

Danas ćemo analizirati Lokalne izbore održane 7. oktobra 2012. godine. Bila je to jedna od onih godina kada se politička tenzija mogla "nožem rezati". Vlast je pucala po šavovima, sukobi na relacijama SDA - SDP, SNSD - SDS. Sve je u jednom trenutku stalo, od državne do lokalne vlasti. Svi su najavljivali da su lokalni izbori sudbonosni, iako općine imaju minoran utjecaj na politiku države. Ali, sve je izgledalo kao da smo na referendumu za i protiv države.

Iako smo u analizi Lokalnih izbora 2008. godine kazali da ih karakteriše rijetko visoka izlaznost, ovi iz 2012. su bili još "posjećeniji". U entitetu Federacija BiH na izboreje izašlo 54,79 posto građana s pravom glasa, dok je u manjem bh. entitetu Republika Srpska izlaznost dosegla 59,18 posto. Naravno, sve ovo je daleko od prosjeka u uređenim demokratskim društvima, ali s obzirom na stanje u BiH, ni blizu od dovoljnog. U statističkom pregledniku Centralne izborne komisije navodi se su osobe starije od 30 godine izašle u daleko većem broju od onih s manje od 30 godina.

Samo još jedan od dokaza da su mladi odlučili prepustiti svoju sudbinu ljudima koji nas vode u ponor već decenijama.

Kada je riječ o pobjednicima Lokalnih izbora 2012. godine, po standardnom običaju svi su bili pobjednici i zadovoljni, samo je narod izgubio. Dramatična politička situacija iz predizbornog vakta prelila se i u izbornu kampanju, a neminovno se odrazila i na rezultat.

Uslovni pobjednik izbora bila je SDA s rastom broja dobivenih glasova u odnosu na prethodne Izbore. Ipak, u odnosu na 2008. godinu, SDA je osvojila dva načelnička mandata manje, a u postizbornom periodu eliminisani su njihovi ministri iz vlasti na državnom i federalnom nivou. SBB Fahrudina Radončića osvojio je dva mandata, a ubrzo poslije izbora, Radončić se našao u kombinacijama Zlatka Lagumdžije i imenovan je za ministra sigurnosti.

SDP BiH je na Lokalnim izborima 2012. godine osvojio skoro 100.000 glasova manje u odnosu na Opće izbore, ali su napravili pomak kada je riječ o Lokalnim izborima u odnosu na 2008. godinu. Ipak, za SDP je bilo veliko razočarenje gubljenje načelničkih pozicija u sarajevskoj općini Novi Grad i u Bihaću.

HDZ Dragana Čovića, iako je najavljivao ubjedljivu pobjedu, nije ostvario planirano, pa su 2012. godine u odnosu na 2008. osvojili četiri načelnička mandata manje. Borba u manjem bh. entitetu vodila se uglavnom među starim znanicima iz SDS-a i SNSD-a. SDS je zadržao podršku iz 2008. godine, dok su se određene grupe birača očito zamjerile SNSD-u, pa je stranka Milorada Dodika doživjela pad.

SDS je tada zabilježio najveći rast po broju osvojenih načelničkih mandata, tačnije 25. Istovremeno, SNSD je od 41 mandata iz 2008. godine spao na 15 načelničkih mjesta.

Na sve ovo treba reći da je u 2012. godini počelo rasparčavanje velikih stranaka, pa je i to poprilično utjecalo na rezultate.

Ono što je posebno specifično je činjenica da je visoka izlaznost ipak donijela promjene. Drastičan pad SNSD-a i HDZ-a, ali i novi balans na političkoj sceni Federacije BiH. Stoga, neophodno je da građani Bosne i Hercegovine shvate da promjene neće donijeti ni Djed Mraz niti bilo koja imaginarna pojava. Promjene kreću od svakog od nas pojedinačno. Godina 2012. je to pokazala, vrijeme je samo da to shvatimo u 2020. Izađi i glasaj, vrijeme je da mijenjamo stvari. 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)