Kupovina robe na sniženjima i rasprodajama obično zahtIJeva dodatno strpljenje i koncentraciju kupaca jer su primorani da računaju krajnju cIJenu snižene robe, pa ipak često budu obmanuti.

Rasprodaje robe na kraju ljetne ili zimske sezone u trgovinama znaju stvoriti prave gužve, zbog kojih mušterije i ne zagledaju pažljivo ceduljice sa cijenom.

Velike trgovine u posljednje vrijeme prepisuju zapadni trend, te na već sniženu robu, jednom sedmično nude dodatno sniženje. Tu nastaje problem jer sistemi u kasama ne podržavaju takve obračune, pa ostaje prostora za manipulaciju.

Banjalučanka Vukica Milić kaže da je imala negativno iskustvo kupujući u jednom poznatom butiku robu na sniženju. Od dva artikla, ni jedan nije platila onoliko koliko je sa ceduljica sa cijenama zaključila da bi trebalo.

- Jedan artikal imao je početnu cijenu prekriženu i istaknutu cijenu sa snjiženjem. Na njega je trebalo da dobijem dodatni popust na kasi. Drugi artikal je bio isto obilježen, ali bez dodatnog sniženja. Na kasi, ne samo da nisam dobila dodatno sniženje, nego sam i drugi artikal platila skuplje – ispričala je ova mušterija.

Kaže da je grešku ili prevaru uvidjela tek kada je izašla iz radnje i pogledala račun.

- Vratila sam se na kasu i požalila, te mi je trgovkinja drsko vratila oko marku i po, bez promjena na računu i uz opasku „naša greška“ – rekla je Milić.

U udruženjima potrošača kažu da ovo nije rijetka pojava, te da pojedini trgovci love u mutnom i varaju na sniženjima, naročito u sezoni kada u BiH stignu gosti iz dijaspore.

- Trgovci nastoje da prodaju što više robe da im ne ostaje do sljedeće sezone, pa ponude svakojaka sniženja na koja nasjednemo skoro svi. Činjenica je da bi za obračunavanje jednodnevnog sniženja na već sniženu robu trebalo promijeniti program na kasi, što rade samo pojedine trgovine u FBiH, ali ne i u Republici Srpskoj - tvrdi Murisa Marić iz prijedorskog udruženja potrošača „Don“.

Ona kaže da precizne programe, koji mogu da obračunaju sniženje na sniženje, imaju samo velike kuće na zapadu, dok naši programeri u tržnim centrima to ne rade.

U situacijama kada su kupci prevareni, tvrdi ona, rješenje je knjiga reklamacija.

- Knjiga reklamacija je zakon za nas potrošače. Kada u nju upišete preciznu primjedbu, trgovac je dužan da je u roku od osam dana riješi jer će inače imati posla sa inspekcijom – kaže Marić i ističe iskustva potrošača koji su se javili njihovom udruženju i gdje su pritužbe rješavane na licu mesta, ili u roku dan ili dva.

Pored problema koji imaju veze sa računarskim softverima, brojne trgovine, tvrdi Murisa, prave banalne greške i krše zakon tako što uopšte ne ističu cijenu proizvoda.

Portparol Republičkog inspektorata, Dušanka Makivić, istakla je da proizvod na rasprodaji ili sniženju treba biti jasno i vidljivo označen cijenom prije i cijenom tokom rasprodaje ili sniženja. Ukoliko sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne provode u skladu sa zakonom, trgovac kao pravno lice može biti kažnjen u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM, od 800 KM do 4.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu i od 1.000 KM do 5.000 KM za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik.

U praksi nije čest slučaj da građani prijavljuju inspekciji nepravilnosti u vezi sa sniženjima i rasprodajama – rekla je Makivić.

Pravila

Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu, na primjer od pet do 15 odsto, kaže Dušanka Makivić, najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. Kupcima poručuje da, ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti, obavezno se obrate opštinskoj, gradskoj ili republičkoj tržišnoj inspekciji. Prema zakonu, i proizvod na akcijskoj prodaji mora biti jasno, vidljivo i čitko označen riječima „akcija“ ili „akcijska prodaja“, a pored cijene proizvoda na akcijskoj prodaji mora biti istaknuta i cijena ostvarena u redovnoj prodaji.

(Blic.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)