Profitabilnost je jedan od najzančajnijih indikatora uspjeha kompanije i s te tačke gledišta koristimo uglavnom dva različita pokazatelja: (ROA) povrat na imovinu i (ROE) povrat na kapital odnosno  profitabilnost. Ova analiza je provedena s ciljem provjere prosjeka ova dva pokazatelja u 2015. godini koja su ostvarila društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javna poduzeća (d.d.) u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Dok druga tržišta ostvaruju pozitivne pomake u 2015. godini, dakle imaju pozitivan ROA i ROE, Crna Gora je završila u „crvenom“, uglavnom zbog velikih gubitaka u obasti finansija i osiguranja. Najveća razlika između ROA i ROE zabilježena je u Hrvatskoj, s obzirom na zaduženja. S druge strane, većina djelatnosti u Bosni i Hercegovini je dokapitalizirana, zbog čega je razlika između ta dva pokazatelja najmanja.

Uzimajući u obzir i strukturu obveza i postignutu profitabilnost, može se utvrditi da je slovenačka privreda najzdravija. Upotreba financijske poluge, a time i operativni rizik, je bio najviši u Hrvatskoj, dok BiH još uvijek ima dovoljno prostora za povećanje ROA na račun dobijanja jeftinijih izvora financiranja od glavnice. U svim zemljama, profitabilnost je poboljšana u 2015. godin: ROA najznačajnije u BiH i ROE u srbijanskim firmama.

MACRO EKONOMIJA JUŽNOG TRŽIŠTA

BDP, stopa nezaposlenosti, inflacija

U drugom tromjesečju 2016. godine, Hrvatska je zabilježila najveći privredni rast (2,8 %) a BiH najniži (1,4%). U odnosu na prethodni kvartal, ekonomski rast u BiH i Srbija je negativan, dok je u Sloveniji  i Hrvatskoj rastao. U septembru 2016. godine, potrošačke cijene na godišnjem nivou su, u prosjeku, porasle u Srbiji i Sloveniji, pale u Hrvatskoj i ostale na istom nivou u BiH. U augustu 2016. godine, postotak stope nezaposlenosti u Hrvatskoj je bio 13,1% a Sloveniji su 10,6%. U usporedbi s prethodnim mjesecom, stopa nezaposlenosti pala je u obje zemlje, i to za 0,25%. U prvoj četvrtini 2016. godine, prema anketnom istraživanju, u Srbiji je zabilježena stopa nezaposlenosti od 19,7% a u BiH 25,4%.

BDP ili bruto domaći proizvod je tržišna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih/realizovanih u ekonomiji zemlje u jednoj godini. Privredni rast se mjeri kao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za tromjesečno razdoblje. Grafika pokazuje rast u drugom tromjesečju 2016. u usporedbi s rastom za prvi kvartal 2016. godine.
Inflacija označava porast nivoa cijena u cjelini, dok stopa inflacije pokazuje promjene u nivou cijena (godišnja indeks). U grafičkom prikazu podaci pokazuju godišnju inflaciji u septembru 2016. godine i trend razvoja u odnosu na septembar 2015. godine.

Stopa nezaposlenosti ukazuje na udio radno aktivnog stanovništvu koji nije u radnom odnosu a dobijeni su anketom o nezaposlenosti (ILO) ili prema zvaničnim statističkim informacijama. Za Sloveniju i Hrvatsku, korišteni su zvanični statistički podaci a za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju ankete, jer nema registrovanog izvora podataka o nezaposlenost. Podaci u grafici prikazuju stanje u augustu 2016 i trend razvoja u odnosu na juli 2016.

Novi biznis-Start-up-i u septembru 2016.

Broj novih poslovnih start-up-a uključuje poslovne subjekte, privatne poduzetnike i druge pravne oblike organizacije koji sudjeluju u privrednim djelatnostima. Grafika pokazuje udio svih preduzeća u odnosu na ukupan broj aktivnihpreduzeća južnog regiona, na mjesečnom nivou, koji posluju manje od mjesec dana.

Grafika pokazuje udio stečajnog postupka za privredne subjekte, obrtnike i druge pravne subjekte koji obavljaju privredne djelatnosti na tržištu južne regije, u odnosu na u ukupan broj aktivnih privrednih subjekata, protiv kojih je pokrenut stečajni postupak u septembru (bankrot, prisilne nagodbe, likvidacije).

U septembru 2016. najveći dio nesolventnih privrednih subjekata u odnosu na ukupan broj, bio je u Sloveniji (0,26%) a najmanji u Hrvatskoj (0,08%). U Srbiji se na svakih 550 privrednih subjekata, a u Hrvatskoj na svakih 1.300 privrednih subjekata, provede jedan stečajni postupak.

Blokade - septembar 2016

Grafika pokazuje udio aktivnih privrednih subjekata, obrtnika i drugih pravnih subjekata na tržištu južne regije u odnosu na ukupan broj aktivnih privrednih subjekata na ovom području, a čije su aktivnosti blokirane najmanje jedan dan u navedenom mjesecu.

U septembru 2016. najviše blokiranih privrednih subjekata (opet) bilo je u Bosni i Hercegovini (30,1%) a najmanje u Sloveniji (6,3%), što znači da je u BiH svaka treća firma u blokadi, u Srbiji svaka četvrta, u Hrvatskoj svaka deveta a u Sloveniji svaka šesnaesta kompanija u blokadi.

(Analiza: Bisnode Southern Market; Izvor: Dun&Bradstreet, Bisnode Bosna i Hercegovina - FIA i APIF, Bisnode Crna Gora, Bisnode Hrvatska, Bisnode Srbija i Bisnode Slovenija)

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)