Ruski ulagači su stekli kontrolu nad „Bosnalijekom“ za 32 miliona KM da bi dvije godine kasnije bankrotirali, ostajući dužni sarajevskoj tvornici lijekova gotovo onoliko koliko su uložili u njenu kupovinu.

Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Ambiciozni šef predstavništva bosanskohercegovačke tvornice lijekova u Moskvi Nedim Uzunović nije očajavao kada je početkom 2012. godine dobio otkaz. Umjesto potrage za novim poslom on je kovao plan o povratku u staru kompaniju. Učinio je to „na velika vrata“. U Rusiji je pronašao ulagače koji su ubrzo počeli kupovati udjele u sarajevskom „Bosnalijeku“, firmi u kojoj je doskora radio.

Novi vlasnici su već naredne godine preuzeli većinski paket dionica „Bosnalijeka“, imenovali svoju upravu i na njeno čelo postavili Uzunovića. Zauzvrat je kompanija pod njegovim vođstvom odmah počela isporučivati velike količine lijekova vlasnicima u Rusiju. Međutim, skoro dvije godine nakon prve isporuke oni su bankrotirali, dugujući „Bosnalijeku“ približno onoliko koliko su uložili u njegovo preuzimanje.

Sarajevska tvornica je nakon svega nastavila isporučivati lijekove u Rusiju drugim kompanijama iza kojih, također, stoje vlasnici „Bosnalijeka“. Oni od početka prikrivaju identitet, kao i porijeklo novca uloženog u kupovinu vlasničkih udjela „Bosnalijeka“, koristeći se mrežom povezanih preduzeća u Rusiji i offshore firmi u svijetu. No, sve to omogućili su ljudi iz Bosne i Hercegovine (BiH).

Uprkos brojnim prijavama, podnijetim u protekle tri godine zbog sumnji u pranje novca investiranog u trgovinu dionicama „Bosnalijeka“, nezakonitim trgovanjem udjelima ove kompanije i njenim nasilnim preuzimanjem te, najposlije, sklapanju spornih ugovora o isporuci lijekova u Rusiju, Tužilaštvo BiH ne nalazi razloge za krivično gonjenje osumnjičenih. Osim Uzunovića važnu ulogu u preuzimanju „Bosnalijeka“ su imali i: predstavnik ruskih investitora a kasnije i predsjednik Nadzornog odbora „Bosnalijeka“ Konstantin Zevlov, bivši direktor nekadašnje Brokerske kompanije „Eurohaus“ Zijad Blekić, bivši uposlenik ove brokerske kuće Edin Dizdar, predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH Hasan Ćelam i još nekoliko osoba koje su sudjelovale u trgovini dionicama.

Ruski zajmovi

Prema dokumentaciji koju posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), novac za kupovinu „Bosnalijekovih“ dionica obezbijedila je ruska farmaceutska kompanija „Imperia Pharma“ iz Sankt Peterburga. Vlasnik ove firme je offshore kompanija „Luveri International Limited“ sa Gibraltara. Gibraltar je jedna od svjetskih offshore zona koju koriste vlasnici firmi kako bi utajili porez ili oprali novac zarađen nezakonitim poslovima.

Ovo je samo jedna u lancu firmi iz poreskih oaza preko kojih su poslovali vlasnici „Bosnalijeka“. Tajnovitim putevima prolazio je i novac kojim je kupljena sarajevska tvornica lijekova.

„Imperia Pharma“ je najprije u junu 2012. godine pozajmila 22 miliona dolara offshore Investicijskom fondu „Haden“, posredstvom kojeg je kupila lanac apoteka „Erkafarm“ iz Moskve.

„Haden“ je registrovan 1996. godine u Luksemburgu kao firma za posredovanje u kupovini drugih preduzeća. Međutim, sve do kupovine „Erkafarma“ nije se bavio poslovima za koje je registrovan.

Tri mjeseca nakon što je prešao u vlasništvo „Imperia Pharme“ „Erkafarm“ daje zajam „Hadenu“ za kupovinu dionica „Bosnalijeka“. U Izvještaju o aktivnosti u 2012. godini „Haden“ navodi da je u septembru potpisao ugovor o zajmu sa „Erkafarmom“ na 20 miliona eura (39,1 milion KM), da bi krajem godine limit bio povećan na 25 miliona eura (48,9 miliona KM). Dodatnih 7,8 miliona maraka kredita „Haden“ je dobio od sarajevske podružnice ruske Sberbanke u martu 2013. godine. Otplatu ovog kredita garantovala je „Imperia Pharma“.

Ove zamršene finansijske transakcije omogućile su prikrivanje porijekla novca i njegovih vlasnika, uz mogućnost utaje poreza.

Iako se „Haden“ i danas vodi kao formalni vlasnik dijela „Bosnalijeka“, ova firme je u kreditnom zahtjevu Sberbanci objasnila da je samo posrednik u preuzimanju sarajevske kompanije za račun i u interesu „Imperia Pharme“.

„Haden“ je tako za kupovinu „Bosnalijeka“ imao na raspolaganju najmanje 56 miliona KM. Međutim, izvještaji o uplatama na Sarajevskoj berzi pokazuju da je za kupovinu dionica potrošeno tek nešto više od polovine tog novca.

Ostatak teksta pročitajte ovdje

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)