U današnjem svijetu koji je ozbiljno preplavljen otrovnim tvarima sadržanima u proizvodima koje svakodnevno koristimo, moramo itekako pažljivo čitati i nastojati razumjeti sve oznake na proizvodima koje udišemo, jedemo ili stavljamo na tijelo.

Sve su to putevi kojima različite toksične tvari ulaze u naš organizam i uzrokuju potencijalno nakupljanje toksina u tijelu koje će prije ili poslije pokazati različite simtome koji mogu biti okidač za stotinu bolesti.

Ljudi obično misle da je hrana jedini način unosa štetnih kemikalija, međutim, pokazalo se da je ona samo jedan od puteva kojim otrovi ulaze u naš organizam. Štoviše, moglo bi se reći da su otrovne tvari koje udišemo ili stavljamo na kožu daleko opasnije i da sistemski ugrožavaju zdravlje (osobito probavnog sustava), jer izravno ulaze u krvotok i tako napadaju brojne organe i žlijezde.

Postoje deseci vrsta otrovnih kemikalija koji se nalaze u proizvodima široke potrošnje, ali pod povećalo smo ovoga puta stavili samo ftalate i parabene.

Primjer jednog mog kolege: Kupio je mast protiv hemeroida i provjerio je njezin sastav. Sadržavala je nekoliko parabena koje je zatim provjerio na internetu i to na službenim i znanstvenim stranicama. I imamo je i što vidjeti. Mast koja bi mu trebala pomoći je sadržavala jedan paraben koji je povezan s povećanom učestalošću raka. Dakle, spriječiš hemeroide, ali riskiraš rak?!

Brojna istraživanja od 1998. godine istražuju ulogu parabena u nastanku raka dojke. Zna se da oni kemijski djeluju poput estrogena, koji je poznat po svojoj važnoj ulozi u razvoju, rastu i napredovanju raka dojke, ali pouzdana veza između parabena i raka dojke do sada još nije potvrđena.

Istraživački tim pod vodstvom Philippa Darbrea sa Sveučilišta u Readingu ispitao je uzorke tkiva uzetih od 40 žena kojima je između 2005. i 2008. godine zbog raka odstranjena dojka. Ispitano je ukupno 160 uzoraka, četiri za svaku ženu. U 99 posto uzoraka našli su barem jedan paraben, dok je u 60 posto uzoraka nađeno čak pet parabena.

Tim je otkrio da su parabeni bili prisutni i u tkivima žena koje nisu koristile dezodorans, što znači da ova kemikalija u tijelo ulazi i drugim putevima. Koautor studije Lester Barr je objasnio da je njihova studija potvrdila da ne postoji jasna veza između parabena u dezodoransima i pojave raka dojke.

"Otkriće da su parabeni prisutni u tijelima žena koje nikada u životu nisu koristile proizvod koji se nanosi ispod pazuha, postavlja pitanje - kako te kemikalije ulaze u tijelo. U svakom slučaju, za pouzdan odgovor potrebno je provesti daljnja istraživanja," rekao je.

Studija provedena 2004. godine pokazala je prisutnost 5 različitih parabena u 19 od 20 tumora dojke. Nedavno istraživanje je pokazalo da određene doze parabena izazivaju kao reakciju rast estrogena u stanicama raka dojke.

Stoga FDA (U.S. Food and Drug Administration) ograničava razinu parabena dozvoljenih u hrani i pićima, dok trenutno ne postoje propisi koji ograničavaju prisutnost ovih kemikalija u kozmetici i proizvodima za osobnu njegu.

Dokazano je da ftalati i parabeni uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme i da se nalaze u tisućama proizvoda koji se koriste diljem svijeta. Nažalost, potrošači nisu dovoljno educirani o tim kemikalijama, tim više što je njihova prisutnost često maskirana pod drugim nazivima kao što su DBP ili mirisi.

Što je još gore, oni su često skriveni pod kišobranom "sve prirodno", što dovodi potrošače u zabludu da je proizvod s takvom oznakom "zdrav".

Srećom, postoje tvrtke koje se brinu o dobrobiti potrošača, koje su stvorile velike baze podataka i proizvoda kako bi svjesnim kupcima otvorile manje toksične mogućnosti.

Stoga posjetite radnu skupinu za okoliš (Environmental Working Group (EWG) koja istražuje ove toksine i stotine drugih (uključujući triklosan, BHA i BHT, natrijev lauril sulfat i propilen glikol) koji vrebaju u raznim proizvodima i pokušajte donositi odgovornije odluke koje će vam sačuvati zdravlje.

Među proizvodima za održavanje osobne higijene koji se koriste svaki dan najopasniji su šamponi, kreme za sunčanje, kreme za ruke, paste za zube i dezodoransi.

Provjerite svoju kozmetiku da biste saznali koliko je sigurna. Savjet znanstvenika je – odaberite onu koja ne sadrži parabene, ftalate, nanočestice, natrijev lauril sulfat (SLES) i natrij lauril sulfat (SLS), sintetičke mirise, tritanolamin (TEA) i dietanolamin (DEA) te dizolidinyl urea.
 

Ftalati (Dibutyl Phthalate ili DBP)

Ftalati su uobičajena industrijska kemikalija koja se koristi u proizvodnji PVC plastike, otapala i sintetičkih mirisa, i uglavnom služe kao omekšivači.

Oni su se od 1930. godine potpuno infiltrirali u proizvode široke potrošnje, često uopće nisu deklarirani, a da su štetni za zdravlje pokazale su brojne studije koje navode da mogu uzrokovati depresiju i deformacije u razvoju ploda, te utječu na poremećaj razvoja genitalija kod mlađih muškaraca, te na kvalitetu sperme odraslih muškaraca.

Kada su 2000. godine obavljena testiranja na ljudima, CDC je pronašao ftalate u svim krvnim derivatima, i to u vrlo visokim dozama. Ftalate često nazivaju "omekšivačima", a nalaze se najčešće u sljedećim vrstama proizvoda:

• sredstva za čišćenje u kućanstvu
• sve što je zapakirano u BPA plastiku (mlijeko, začini itd.)
• lakovi za nokte (na deklaracijama stoji da sadrže DBP)
• proizvodi za njegu kose, pranje tijela i brojni kozmetički proizvodi
• plastika u kuhinji (Tupperware – suđe za grijanje hrane u plastičnim posudama čini ftalate još opasnijima)
• vinyl igračke (ftalati ih čine mekanima, zato se radije odlučite za drvene igračke umjesto plastičnih)
• boje (sadrže ftalate kao otapala)
• mirisi (dietil ftalat, ili DEP, često se deklarira kao "miris" u nekim proizvodima),
• vinyl (od travnjaka, preko namještaja, vrtnih crijeva, građevinskog materijala, balonera, do zavjesa za tuš)
• osvježivači zraka.

Učinak na zdravlje

Ukratko, ftalati su sveprisutni i njihov se učinak reflektira na zdravlje opće populacije. Neki od najčešćih zdravstvenih problema izravno su povezani s utjecajem ftalata:

• reproduktivni problemi (posebno smanjena pokretljivost spermija)
• astma
• alergije
• rak
• problemi u razvoju živčanog sustava (ADHD, autizam, poremećaji ponašanja, niži IQ)
• gojaznost
• dijabetes tipa 2

Parabeni

Parabeni su vrlo česti sintetski konzervansi koji se koriste u kozmetičkim proizvodima za osobnu higijenu i njegu, a ponekad se nalaze i u hrani, piću i farmaceutskim proizvodima.

Analiza koju je 2006. godine proveo CDC pokazala je da su parabeni bili prisutni u urinu svih 100 ispitanika uključenih u ispitivanje, što ukazuje na široku rasprostranjenost parabena među Amerikancima.

Parabeni se koriste za zaustavljanje rasta bakterija, kvasca i plijesni, a koriste se i kao konzervans. Oni su najčešće sadržani u sljedećim proizvodima:

• dezodoransi i antiperspiranti
• šamponi i regeneratori za kosu
• pjene za brijanje
• paste za zube
• losioni i kreme za sunčanje
• šminke i kozmetika
• lijekovi
• prehrambeni aditivi

Učinak na zdravlje

Parabeni koji se koriste u proizvodima za osobnu higijenu i njegu obično se upotrebljavaju na dnevnoj bazi, što je ozbiljna prijetnja zdravlju jer kontinuirano ulaze kroz kožu i akumuliraju se.

Parabeni se povezuju sa sljedećim zdravstvenim problemima:

• alergija i iritacija kože
• estrogenom stimulirani rak dojke
• hormonalni poremećaji
• metabolički poremećaji
• neurološki problemi
• razvojni poremećaji

(slobodnadalmacija.hr/ DEPO PORTAL/ BLIN MAGAZIN/em)