Izvor: Dnevni avaz/Autor: Amil Dučić

U intervjuu za Avaz, Milićević, koja je po funkciji čuvar trezora FBiH, otvoreno govori o strategiji vraćanja dugova, politici trošenja i prihodovanja, velikim investicijama, fiskalnom sistemu, reformama.

SOS mjere

- Moram priznati da sam imala strah kada sam preuzela funkciju hoćemo li te dubioze koje smo naslijedili moći popraviti te naći rješenje za iduću godinu. Definirali smo tzv. SOS mjere kojima smo stavili pod kontrolu rashode i pokrenuli niz aktivnosti na povećanju sigurnih prihoda van finansijskih primitaka i zaduženja.  

Zašto sam imala strah? Prvo, ta neizvjesnost oko aranžmana s MMF-om, jer je valjalo nadomjestiti 200 miliona KM. Zatim informacija o stvarnom dugu u trezoru od 197 miliona KM, pa o neisplaćenim sudskim presudama od 65 miliona, a onda i posuđenih, a nevraćenih 45 miliona KM namjenskih sredstava s podračuna. To je, dakle, bio razlog za uzbunu.

U međuvremenu su došli pritisci rudara vezano uz povećanje cijene struje, pa zahtjevi umirovljenika, preduzeća s većinskim državnim kapitalom u vezi s realizacijom nekih obećanja prethodne Vlade koja nisu bila evidentirana. No, uprkos tome, stvarali smo preduvjete za stabilnost u proračunu te za okruženje za gospodarstvo - kaže Milićević.

Ali, kakve su nam onda finansije na početku 2016.?

- Budući da smo tijesno radili s međunarodnim finansijskim institucijama, donosili smo predmjere, pa smo tako na kraju 2015. ispunili 97,3 posto planiranih prihoda. Imali smo povećanja prihoda od poreza od 10 posto, prihoda od izvanproračunskih fondova od tri posto. U periodu od 1. aprila do kraja godine imali smo povećanje broja zaposlenih od 11.000, a to su zvanični podaci Porezne uprave. Imali smo puno indikatora koji nam daju uvjerenje da će sve reformske mjere i aktivnosti koje planiramo poduzeti donijeti rezultate.

Kakva će biti strategija da bi se, s jedne strane, izvršila planirana otplata dugova od čak 977 miliona KM, a, s druge, servisirali budžetski izdaci prema prioritetima, i to bez kašnjenja?

- Ohrabrujuće su prognoze da će ekonomski rast u 2016. biti viši od tri posto. A to su procjene međunarodnih institucija. Mi smo pošli od toga da će ekonomski rast biti 2,5 posto. Naše obaveze prema unutrašnjem i vanjskom dugu u 2016. su porasle u odnosu na 2015., a rast će i u 2017. Mi smo u ovoj godini planirali zaduženje puno manje nego što imamo obveza. To pokazuje da imamo restriktivnu politiku, pa i razvojnu, u smislu osiguranja prihoda, kako bismo od njihovog viška vraćali dio ranijih obveza.

Naše ukupno zaduženje je 712 miliona KM. A obveze po kreditima s kamatama iznose više od milijardu KM. To znači da ćemo mi, praktično, jednu trećinu od rashoda vraćati dugove iz ranijih godina. Inače, kroz strategiju duga koju smo usvojili zagovaramo odgovorno zaduživanje, s rokovima koje možemo pratiti. Naš vanjski dug je 34 posto od BDP-a, a kroz trogodišnju strategiju rekli smo da ga moramo svesti maksimalno na 30 posto.

Sve što pokrećemo na dodatnim poduzetničkim aktivnostima i zapošljavanju daje nam pravo da očekujemo veće prihode iz kojih ćemo servisirati naše obveze. Planiramo i povećanje poreznih prihoda od 10 posto u odnosu na 2015. godinu.

Može li Federalna vlada, uz pomoć MMF-a, disciplinirati budžetsko poslovanje, a uz pomoć kreditora, poput EBRD-a, EIB-a te sredstava Svjetske banke, raditi na unapređenju privrede?

- U javnosti je manje poznato da je MMF dugo analizirao naš projekt prvog zapošljavanja i samozapošljavanja, njegove izvore finansiranja. Projekt je težak 50 miliona KM. Analizirali su da li to može ugroziti fiskalnu stabilnost. Kada smo to sve razjasnili, došli smo do zajedničkog zaključka da je to dobra mjera, koja će donijeti rezultate, da će poboljšati likvidnost fondova, da ćemo ga moći pratiti bez drugih poremećaja.

Uradili smo realokaciju sredstava Svjetske banke iz poduzetništva i obrta u ovaj projekt. Treba naglasiti da se to sve ponovo vraća poduzetnicima kao dodatni poticaj. Ispočetka su u MMF-u bili skeptici, ali kasnije su shvatili, nakon naše prezentacije, šta je suština, te su nam rekli da podržavaju ovaj projekt i da će nam puno pomagati u njegovoj realizaciji.

Imali smo u srijedu i razgovore sa Svjetskom bankom, te je sada vrlo izvjesno da ćemo i od njih imati podršku ovom projektu.

Pomoć zdravstvu

Konkretno, hoće li u 2016. biti velikih projekata u cestogradnji i energetici?  

- Da! Svjetska banka je već u jednom projektu s nama angažirana, a koji se odnosi na cestogradnju. To je jedan investicijski zamah. Stvorit ćemo mogućnost realiziranja velikih investicija, upošljavanja neiskorištenih kapaciteta i dodatnog upošljavanja. Tu su i reforme usmjerene ka stabilizaciji željeznica, zdravstva. Tijesno ćemo sarađivati s međunarodnim kreditorima. Posebno se radujem pomoći u sektoru zdravstva, gdje imamo ozbiljan problem. Prve analize za željeznice i zdravstvo očekujemo već u ovom kvartalu, zatim konkretiziranje finansijskih aranžmana i vremenski okvir u kojem se ovaj posao može uraditi. Iz tih razloga su međunarodne financijske institucije dobre, jer, osim novca, imaju i iskustva. Trebaju nam takvi kontrolni mehanizmi. Da ne bude po onom "ako nema policije, možemo malo brže voziti".

Možete li najaviti neka od ključnih zakonskih rješenja koja planirate donijeti u 2016. i šta je njihov cilj?

- Podsjetila bih da smo u 2015. iz Ministarstva predložili dosta važnih reformskih rješenja koja su usvojena. Naprimjer, Zakon o igrama na sreću, koji je dugo bio u procedurama. Rezultati implementacije ovog zakona su već sada oko 20 miliona KM prihoda u proračun. Usvojili smo Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji je vezan uz finansijsku disciplinu te uvođenje reda u segmentu poslovanja gospodarskih subjekata. Uspjeli smo implementirati Zakon o finansijsko-informatičkoj agenciji. Usvojen je Zakon o faktoringu, koji će pomoći gospodarskim subjektima da poboljšaju svoju likvidnost da lakše dođu do finansijskih sredstava mimo banaka.

Vlada je pred kraj godine donijela Zakon o porezu na dobit i poslala ga u Parlament. Prošao je opsežnu javnu raspravu te je usaglašen s MMF-om. Poticajan je za domaće i strane investitore. Intenzivno ćemo se baviti reformom Porezne uprave. Imamo već neke radne verzije. Želimo da kroz dva osnovna zakona, o poreznoj administraciji i organizaciji te o poreznim procedurama, bolje definiramo rad Porezne uprave.

Dakle, zagovaram funkcionalnu Poreznu upravu, koja je u misiji prikupljanja prihoda i koja je postavljena tako da što manje košta.

Također, napravit ćemo nova zakonska rješenja o porezima i doprinosima, te porezu na dohodak. Ideja je proširenje porezne osnovice, smanjivanje obveza i stvaranje neutralnog efekta, jer se ne smije narušiti postojeća, ionako slaba ravnoteža.

Moramo učiniti sve da se penzije redovno isplaćuju

Puno očekivanja ima od novog zakona o PIO/MIO. S druge strane, Penzioni fond je u deficitu od 150 miliona KM, a bilježi i veliki priliv zahtjeva za prijevremeno penzionisanje. Kako Vi, kao ministrica finansija, gledate na ovo?

- Moramo postići neku normalnu ravnotežu odnosa zaposlenih i umirovljenika. Mirovinski fond ne smije doći u situaciju da ne može izmiriti ionako male mirovine, a prosječna je u prošloj godini iznosila 366 KM. Mi moramo sve uraditi da se te mirovine isplate, a, s druge strane, imali smo priliku razmatrati radne verzije zakona o PIO/MIO. Iz ovih materijala ne vidimo koliko košta primjena tog zakona.

Ja sam već tražila da se kroz postojeći obračunski sustav simulira zakonsko rješenje. Sadašnje rješenje je polovično. Zato je još na razmatranju. Moramo znati što nas čeka i kako ćemo sve to zaokružiti. Najgore bi bilo da ga donesemo, a dođemo u situaciju da ne možemo izmiriti obveze.

Uloga Finansijske policije mora se promijeniti

- Kada je riječ o Finansijskoj policiji FBiH, i tu će trebati napraviti korjenite promjene. Morat ćemo uistinu napraviti reorganizaciju i restrukturiranje Finansijske policije. U mnogim zemljama postoji taj institut koji najčešće kontrolira utaje poreza. Međutim, naša Finansijska policija nikada nije imala nijednu promjenu koja bi unaprijedila njen rad. Trebalo je unaprijediti opremu tih ljudi, izvršiti edukaciju, ali moralo je doći i do zanavljanja kadra. Omogućiti da rade obrazovni i spretniji, da oni budu u rangu forenzičkih revizora.

Uloga Finansijske policije se mora promijeniti. Ja ću ovih dana i taj dio sagledati zajedno s ljudima iz Finansijske policije. Stekao se dojam da je Finansijska policija najčešće bila izvor informacija za medije, ali sve ono što bi došlo u tužiteljstva i sudove nije imalo osnove. Nužne su promjene - najavljuje ministrica finansija FBiH.

Lakše je raditi uz zajedničku politiku SDA, HDZ-a i SBB-a

- Puno je sada lakše raditi, kada imate većinu za potrebne reforme i odluke. Dobro je da imamo zajednički definiranu politiku koju podržavaju stranke SDA, HDZ i SBB. Dakle, zajednički se podnosi teret. Svakako da slušamo i opoziciju, jer tu ima i konstruktivnih kritika – ističe Milićević.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZINaa)