Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

U poslednjih nekoliko desetljeća jedna od najbrže rastućih djelatnosti na svjetskom nivou nesporno je industrija zdravstvenog turizma. Ovaj oblik turizma je već odavno prepoznat u svijetu kao važna grana privrede, a prihodi od međunarodnog medicinskog turizma u globalnim razmjerima su izuzetno veliki.

Prema ozbiljnim procjenama u svijetu se, u oblasti medicinskog turizma, godišnje obrne više od  700 milijardi eura, a ta vrijednost iz godine u godinu kontinuirano raste.
Preduzeće NHZ d.o.o., Ljubljana se vrlo uspješno etabliralo u oblasti zdravstvenog turizma na slovenačkim, njemačkim, arapskim i nekim drugim prostorima, kao preduzeće za korporativne i poslovne usluge u oblasti općeg zdravstva i zdravstvenog turizma. Primarna orijentacija ovog preduzeća se temelji na ideji korištenja dostignuća savremene medicine, ali i široke primjene iskustava prirodne medicine, posebno postupaka fizikalne terapije i drugih alternativnih načina liječenja u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja kvaliteta življenja.

 
U tom smislu preduzeće NHZ d.o.o. Ljubljana je u svom dosadašnjem poslovanju ostvarilo zavidne rezultate, te uskoro planira proširiti svoju djelatnost i na područje Bosne i Hercegovine kroz otvaranje predstavništva u Sarajevu, što je bio povod za razgovor sa direktorom ovog preduzeća dr Asimom Buschom–Puzitschem.

Gospodine Puzitschu, kakva su dosadašnja iskustva preduzeća NHZ d.o.o., Ljubljana, kao i Vaša lična, po pitanju trenutnog stanja i perspektive zdravstvenog turizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini?

Smatram da u obje države postoje izuzetno veliki potencijali za razvoj medicinskog turizma. Nažalost, vrlo često se u obje sredine deklarativno govori o razvoju zdravstvenog turizma, a praksa biva drugačija. Zdravstveni turizam ima dva podjednako važna aspekta: medicinski i turistički. Obje zemlje imaju velike i neiskorištene potencijale u oba ova segmenta. S jedne strane, i u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini, postoje vrlo uspješne medicinske ustanove i izuzetno stručan medicinski kadar. S druge strane, banjski kapaciteti i potencijali zajedno sa seoskim, kulturnim, etnogastronomskim, ekoturizmom, lovnim, ribolovnim, avanturističkim, vjerskim i drugim oblicima turizma, mogu biti izuzetno interesantna ponuda za brojne turiste. Pri tom posebno mislim na turiste iz Srednjeg i Dalekog istoka, ali i sa drugih prostora, kojima ove dvije države imaju mogućnosti da ponude usluge na europskom i svjetskom nivou, uz brojne lokalne specifičnosti. Upravo je u osnovi filozofije poslovanja preduzeća NHZ d.o.o., Ljubljana preovlađujuća ideja da na prostorima ovih zemalja iskoristima tradiciju, ali i da prednosti tradicije spojimo sa svjetskim standardima usluga. Ukratko rečeno, stanje zdravstvenog turizma u obje države nije na zadovoljavajućem nivou, ali perspektive su izuzetno velike. NHZ0 d.o.o. Ljubljana će pokušati da svojim poslovanjem spoji vlastiti poslovni interesa sa općim interesom društvenog razvoja u segmentu zdravstvenog turizma.

Međutim, Vi ste prije nekih petnaestak godina imali priliku da vrlo negativno iskusite bosanskohercegovački poslovni i ukupni društveni ambijent...

Ja sam slovenački državljanin i prvenstveno želim svoje životne i poslovne aktivnosti vezati za Sloveniju. U Sloveniji sam naišao na puno razumijevanje i osvjedočio sam se u funkcioniranje pravne države. Ali ja sam značajnim dijelom svoga života bio i ostao vezan i za BiH. Zbog toga želim da tu poslovno djelujem i investiram, te da vlastitim djelovanjem dokažem koliko sam opredjeljen za stvarno poštovanje svih principa uređenog društva i punog funkcioniranja pravne države.

Ne bih posebno isticao svoja ranija negativna iskustva vezana za Bosnu i Hercegovinu. Želio bih da poštenim građanima i sudu vremena ostavim mogućnost da ocijene da li sam i u kojoj mjeri bio „privatizacijski profiter“ ili sam bio „žrtva raznih interesa kriminalnih i drugih klanova u procesu privatizacije“.

O čemu se konkretno radilo?

Činjenica je da smo prije skoro petnaest godina gospodin Muharem Kulauzović i ja, bili optuženi i osuđeni za navodne malverzacije u procesu privatizacije nekoliko privrednih subjekata u Unsko-sanskom kantonu. Naime, preduzeće Citrus d.o.o. Ljubljana (odnosno osnivač ovih preduzeća Muharem Kulauzović) je ušlo u proces privatizacije u Bosni i Hercegovini kao jedan od najvećih stranih investitora, sa namjerom da u taj proces uloži značajna vlastita sredstva u iznosu od oko 10 miliona eura, te da izvrši dodatna ulaganja u privatizirana preduzeća iz obezbjeđenih bankarskih sredstva u vidu kredita u iznosu od cca. 30 miliona eura. Konačni efekti ovog pokušaja učešća u privatizaciji su naprosto nevjerovatni  i vrlo indikativni. Preduzeće Citrus d.o.o. Ljubljana je izbačeno iz privatizacijskih procesa na način da su od strane nadležne Agencije za privatizaciju jednostrano raskinuti svi privatizacijski ugovori. Pri tom je preduzeće Citrus d.o.o. Ljubljana ostalo bez uloženog vlastitog kapitala u vrijednosti od cca. 10 miliona eura, i na kraju je zbog svega toga moralo završiti u stečaju. Osnivač preduzeća Citrus d.o.o. Ljubljana, izuzetno uspješni slovenački privrednik Muharem Kulauzović, državljanin Slovenije, ostao je  bez vlastite kuće i  ostale lične imovine, te je osuđen  od strane Kantonalnog suda u Bihaću na kaznu zatvora od osam i pol godina. I ja sam doživio skoro istu sudbinu, iako nikada nisam mogao shvatiti u čemu je bila moja odgovornost, jer nikad nisam imao službena ovlaštenja u privatiziranim preduzećima. Napominjem da sam zbog progona kojem smo bili izloženi i ja i moja porodica, bio prisiljen da promijenim i vlastito prezime (Asim Jonuzi).

Šta se kasnije desilo sa tim preduzećima, nakon 'uklanjanja' Vas i gospodina Kulauzovića?  

Vrijeme je pokazalo da su nakon naše osude i raskida privatizacijskih ugovora, a nakon ponovne privatizacije istih preduzeća, skoro sva ta preduzeća zbog kojih smo osuđeni završila u stečaju. Međutim, evidentno je da kasnije niko nije odgovarao zbog tih „loših privatizacija“ i stečaja tih preduzeća. Prepuštam javnosti da prosudi o čemu se zapravo tu radilo. Uvjeren sam da je na djelu bila ona poznata narodna „držite izmišljenog lopova“, a zapravo su „privatizacijske lisice i stvarni lopovi“ kolo vodili i plijen dijelili.

Uz sva navedena iskustva, otkud želja da ponovo poslovno djelujete u Bosni i Hercegovini?

Neko pametan je davno rekao kako je sve prolazno, te da mudrost življenja počiva na oprostu. Moj životni moto je da i u najtežim situacijama treba gledati u budućnost, ići dalje i ne osvrtati se na prošlost. Uvjeren sam da je ukupno društveno stanje i funkcioniranje pravne države u Bosni i Hercegovini danas daleko bolje nego prije petnaestak godina. Iskreno se nadam da će Bosna i Hercegovina u budućnosti još više unaprijediti sveukupni društveni i poslovni ambijent, te da će strani investitori i strani kapital biti drugačije tretirani i uvažavani. Ja sam slovenački državljanin i prvenstveno želim svoje životne i poslovne aktivnosti vezati za Sloveniju. U Sloveniji sam naišao na puno razumijevanje i osvjedočio sam se u funkcioniranje pravne države. Ali ja sam značajnim dijelom svoga života bio i ostao vezan i za Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga želim da tu poslovno djelujem i investiram, te da vlastitim djelovanjem dokažem koliko sam opredjeljen za stvarno poštovanje svih principa uređenog društva i punog funkcioniranja pravne države. Radostan sam zbog činjenice da će Bosna i Hercegovina uskoro otpočeti ozbiljniji proces integracije u Europsku uniju, jer smatram da će zajednička europska budućnost predstavljati dodatni motiv i sigurnost za sve potencijalne investitore. Zbog toga sam i odlučio da ponovo ulažem u Bosnu i Hercegovinu (za početak kroz otvaranje predstavništva preduzeća NHZ d.o.o. Ljubljana) uz iskrenu nadu da ću vrlo brzo proširiti vlastita ulaganja i poslovne aktivnosti na bh. tržištu.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)