Već je potprije poznato kako izlaganje hladnoj temperaturi imitira učinke tjelovježbe, štiti od pretilosti i poboljšava zdravlje metabolizma.

Istraživanje objavljeno prošle sedmice otkrilo je kako korisni rezultati izlaganja hladnoći barem djelomično potiču od mikroba u crijevima. Znanstvenici su otkrili kako izlaganje hladnoći dramatično mijenja sastav crijevnih bakterija kod miševa te da je ta mikobiološka promjena dovoljna da potroši salo, poboljša metabolizam glukoze i smanji ukupnu tjelesnu težinu.
 

“Došli smo da uvjerljivih dokaza da crijevni mikrobi imaju ključnu ulogu u našoj sposobnosti prilagodbe tako što direktno reguliraju balans energije” kaže viši autor istraživanja Mirko Trajkovski sa Sveučilišta u Ženevi.
 

“Sada istražujemo terapeutski potencijal ovih otkrića i provjeravamo da li bi ciljano djelovanje na neke od ovih mikroba moglo uspješno spriječiti pretilost i druga povezana metabolička stanja.”
 

Jedan način potencijalnog terapeutskog djelovanja protiv pretilosti podržavanje je rasta dobrih tipova tjelesne masti, znanih kao smeđe salo i salo bež boje. Ljudske bebe kada se rode imaju velike količine smeđeg sala koje stvara toplinu i štiti ih jake hladnoće, a znanstvenici su nedavno otkrili da i odrasli ljudi često zadržavaju smeđe salo koje se uglavnom sastoji od podtipa poznatijeg kao bež salo.
 

Izlaganje hladnoći kao i vježbanje potiče stvaranje bež sala, te na taj način troši kalorije i štiti sisavce od hipotermije, pretilosti i problema s metabolizmom.
 

S obzirom da se zna kako su crijevni mikrobi umiješani s pretilošću i drugim metaboličkim problemima, Trajkovski i njegov tim posumnjali su da bi mogli sudjelovati i u pozitivnim učincima izlaganja hladnoći. Podršku toj ideji pronašli su u činjenici da je izlaganje temperaturi od 6°C deset dana za redom prouzročilo veliku promjenu u sastavu crijevnih mikroba te istodobno sprečavalo rast težine kod miševa.
 

Znanstvenici su zatim testirali direktan utjecaj tih mikroba na metaboličko zdravlje. Kako bi to napravili, transplantirali su ‘ohlađene’ crijevne mikrobe u miševe koji nisu imali nikakve mikrobe, jer su uzgojeni u sterilnom okolišu. Transplantirani su mikrobi poboljšali metabolizam glukoze, povećali toleranciju na hladne temperature, i prouzročili gubitak težine kod miševa primatelja tako što su poticali formaciju bež sala.
 

“Ova otkriće pokazuju kako crijevni mikrobi direktno reguliraju energetski balans kao odgovor na promjene u okolišu”, rekao je Trajkovski.
 

Ali nakon tri sedmice izlaganaja hladnoći, tjelesna se težina počela stabilizirati. Znanstvenici pretpostavljaju da crijeva absorbiraju više hranjivih tvari iz hrane, čime sprečavaju daljnji gubitak težine koji bi inače rezultirao većom ukupnom energetskom potrošnjom.

Kako bi podržali ovu ideju, eksperimenti s transplantacijom pokazali su kako su crijevni mikrobi povezani s dugoročnim izlaganjem hladnoći prouzročili dodatan rast crijeva, kao i povećanje površine crijevnih stanica koje apsorbiraju hranjive tvari.

“Ova otkrića pokazuju kako crijevni mikrobi omogućuju sisavcima da prikupe više energije iz hrane kako bi se bolje prilagodili povećanim zahtjevima za energijom povezanim s dužim periodima izlaganja hladnoći, te na taj način pomažu u zaštiti od hiptermije”, rekao je Trajkovski. “Iznenadilo nas je kada smo vidjeli kako dramatičan učinak imaju crijevni mikrobi na strukturu i funkciju crijeva.”
 

Nakon ovoga, znanstvenici planiraju proučavati molekularne mehanizme pomoću kojih crijevni mikrobi osjete promjene u okolišu koje utječu na energetski balans domaćina. Drugi smjer istraživanja koncentrirao se je na zamisao kako bi određene bakterije mogle spriječiti pretilost tako što bi preuredile crijevno tkivo i tako smanjile apsorpciju hranjivih tvari u crijevima.
 

(Net.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)