I ove, kao uostalom i svake u posljednih sedam godina, Vlada FBiH u budžetu konstantno reže sredstva namijenjena za razvoj kulturnih i umjetničkih djelatnosti u državi, pa tako i sredstva namijenjena Fondaciji za kinematografiju. Tako je predviđeno i novim Nacrtom budžeta za 2016. godinu, koji se trenutno nalazi u parlamentalnoj proceduri, na ogorčenje brojnih filmskih i kulturnih bh. radnika koji su jednoglasni u stavu da takvom politikom kretativnoj bh. industriji prijeti potpuna - provincijalizacija!

Zana Marjanović: S iznosa od 3 miliona KM iz 2008., iznos predviđen za 2016. godinu tokom posljednjih sedam godina, smanjen je za više od 50 posto, odnosno za 1.660.000 KM!

Pokušavajući da ukaže na katastrofalne posljedice koje ovaj višegodišnji proces ostavlja na cijelu bh. državu, bh. glumica i zastupnica Stranke za bolju budućnost u Parlamentu FBiH Zana Marjanović je, tokom diskusije o Nacrtu budžeta na sjednici Predstavničkog doma PFBiH, izložila činjenice o potencijalu bh. kinematografije kao primjeru uspješne privredno-kulturne grane, kojoj prijeti gašenje konstantnim smanjenjem budžeta Fondacije za kinematografiju.   

- S iznosa od 3 miliona KM iz 2008., iznos predviđen za 2016. godinu tokom posljednjih sedam godina, smanjen je za više od 50 posto, odnosno za 1.660.000 KM - pojasnila je Marjanović, naglašavajući da je Fondacija za kinematografiju, koja djeluje u sklopu Ministarstva kulture i sporta FBiH s ciljem pružanja finansijske potpore razvoju kinematografije, osnovana 2002. godine upravo kao odraz volje Vlade FBiH da zbog velikog uspjeha bh. filmskih autora osigura organiziranu javnu podršku za bh. produkciju.

Od tada pa do danas, bh. film u svijetu postigao je uspjeh kojem domaći političari nikada neće biti ni do koljena, te je time apsurd domaće politike i njihovih skandaloznih odluka još veći.

Jasmin Duraković: Umjetnicima i kreativnim snagama ne preostaje ništa drugo nego da napuštaju ovu zemlju, prebacuju svoje karijere, producentske kuće i autorska prava u druge zemlje regije i Evrope. Onima koji ostanu ovdje na kraju neće preostati ništa drugo nego da se svako moli za svog Boga i bude sretan što je živ!

- Na djelu je katastrofalan proces umanjivanja kulture i kreativne industrije u Sarajevu i FBiH, kao i njena potpuna provincijalizacija. Iako naši političari, pa i nova Vlada Federacije BiH stalno govore da žele da imaju razvojni potencijal, ovakvim primjerima dokazuju u praksi da to nije tačno. Kreativna industrija i kultura jesu i razvojne šanse ove zemlje, ali i uporišta njenog evropskog identiteta. Bojim se da je riječ o procesu koji nije slučajan, da iza toga stoje i oni koji ne žele da BiH bude evropska zajednica naroda. Umjetnicima i kreativnim snagama ne preostaje ništa drugo nego da napuštaju ovu zemlju, prebacuju svoje karijere, producentske kuće i autorska prava u druge zemlje regije i Evrope. Onima koji ostanu ovdje na kraju neće preostati ništa drugo nego da se svako moli za svog Boga i bude sretan što je živ!, ogorčeno ističe Jasmin Duraković, bh. reditelj i predsjednik UO Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti.

I Zana Marjanović potvrđuje da se sve veći broj filmskih radnika, naručito mladih potencijala, odlučuje na nepovratni bijeg iz zemlje i bavljenje svojim poslom negdje daleko od Bosne i Hercegovine.

Srđan Vuletić: Sve nove odluke vezano za kulturu, dakle rezanje raznih budžeta, te rezultati podjele sredstava po raznim osnovama je najlakše tumačiti kao neznanje onih na vlasti, ili njihovim neinteresom za politiku. Međutim, ovdje se to treba shvatiti kao ozbiljan signal, po kojem oni žele i kulturu totalno da stave u diskurs koji izgleda jedino razumiju, a to je diskurs nacionalnih torova!

- Bilježimo stalni pad sredstava Fondacije, dok s druge strane rastu potrebe i broj produkcija koje se bave kinematografijom iz svih kantona. U 2014. je zabilježen rekordni broj prijava za produkcijska sredstva. Dolaze nove generacije reditelja, producenata, glumaca iz Tuzle i Sarajeva koji nemaju mogućnost da se bave svojom strukom u svojoj zemlji. Zato se kao i njihovi vršnjaci doktori, pravnici, ekonomisti, mladi umjetnici odlučuju da napuste BiH, navodi Marjanović.

- Sve nove odluke vezano za kulturu, dakle rezanje raznih budžeta, te rezultati podjele sredstava po raznim osnovama je najlakše tumačiti kao neznanje onih na vlasti, ili njihovim neinteresom za politiku. Međutim, ovdje se to treba shvatiti kao ozbiljan signal, po kojem oni žele i kulturu totalno da stave u diskurs koji izgleda jedino razumiju, a to je diskurs nacionalnih torova. Naravno, to je neprihvatljivo. Mislim da se zaista mediji moraju pozabaviti kriterijima donošenja odluka, te ljudima koji direktno donose te odluke i njihovim motivacijama. Molim i ambasadore zemalja EU, obzirom da se političari izjašnjavaju da želimo u EU, da se ozbiljno pozabave rasturanjem kulture u BiH, upozorava bh. reditelj Srđan Vuletić.

Dekan Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu i filmski reditelj Pjer Žalica ističe da političari konačno moraju početi "sebi odbijati iz džepa" i ponijeti teret smanjenja budžeta, ali i da se kulturni radnici u BiH moraju aktivno i agresivno uključiti u javnu raspravu o raspodjeli budžetskih sredstava i primorati vlast na drugačija rješenja.  

Pjer Žalica: Sada moramo zahtijevati da nam se omogući da se konačno i struka uključi u proces javne rasprave o prijedlogu budžeta i na taj način napravi logičnija i poštenija raspodjela tereta u teškoj borbi za preživljavanjem. Zašto bi političari sebi odbijali iz džepa kad mogu drugima? Jedino zato i onda ako se i drugi, tj. struka budu pitali!

- Stalno slušamo o tome da je neophodno napraviti uštede u javnom sektoru i upravi. Slažem se, ali ne mogu da shvatim da to svaka vlast sprovodi gotovo isključivo kroz drastična rezanja u oblasti kulture, sporta i obrazovanja i minimalna u sferi troškova uprave, raznih poslaničkih privilegija, broja savjetnika, vozila, regresa, naknada za ovo i ono... U tome ovaj nacrt budžeta predstavlja kontinuitet prethodnih. Loše je što to od usvajanja u Predstavničkom domu više nije nacrt nego prijedlog budžeta, a dobro je što još nije konačno usvojeni. Mislim da se sada treba agresivno uključiti u javnu raspravu koja slijedi i primorati vlast da sasluša glast javnosti u raspravi koja se ne smije samo deklarativno zvati JAVNA. Dakle, sada moramo zahtijevati da nam se omogući da se konačno i struka uključi u proces javne rasprave o prijedlogu budžeta i na taj način napravi logičnija i poštenija raspodjela tereta u teškoj borbi za preživljavanjem. Zašto bi političari sebi odbijali iz džepa kad mogu drugima? Jedino zato i onda ako se i drugi, tj. struka budu pitali, a pitaće se jedino ako se sami nametnu kao nezaobilazan i logičan faktor u planiranju i odlučivanju, smatra Žalica.

Prema procjenama, minimalna podrška koju Vlada FBiH mora da osigura za kinematografiju, kako bi se godišnje u kontinuitetu mogao proizvoditi makar jedan bh. film, iznosi dva miliona KM. Shodno tome, DEPO POrtal saznaje i da je Ministarstvo za kulturu i sport FBiH prema premijeru Fadilu Novaliću i federalnoj vladi uputilo zahtjev za povećanje budžetskih sredstava u 2016. godini.

Premijer, očito, ovaj zahtjev ne čuje, a hoće li ga u međuvremenu ipak čuti, znat će se vrlo brzo!   

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)