JEDITE MIRNO, RAKA (NE)ĆE BITI

Alarmantne činjenice uzburkale svijet: Koliko je zaista štetno crveno meso?!

Hronika04.12.15, 10:37h

Alarmantne činjenice  uzburkale svijet: Koliko je zaista štetno crveno meso?!
Dramatični izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization-WHO) o štetnosti konzumiranja prerađevina od crvenog mesa izazvao je potpunu pometnju na američkom i evropskom tržištu. Nakon svega, kratkoročno su profitirale peradarska i industrija ribe. Koliko su nalazi o kancerogenim svojstvima ovog važnog prehrambenog artikla zaista utemeljeni ili se ponovo radi o pretjerivanju, u ovom je trenutku nezahvalno procjenjivati. Barem privremeno, mesožderi i nikotinski ovisnici našli su se u istom stroju. Kancerom ugroženi...


 

(Tekst objavljen u decembarskom borju magazina PRIZMA)


Meso i mesne prerađevine za veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine neizostavni su dio željenog svakodnevnog jelovnika. Stoga poruka tima naučnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o klasificiranju konzumacije mesnih prerađevina kao “kancerogenih za ljude”, te crvenog mesa kao “moguće kancerogenog” izaziva uznemirenost i strah, kako kod konzumenata tako i kod proizvođača, farmera i trgovaca.


Za razliku od ljekara, predstavnici mesnih industrija trude se naglasiti kako je meso bogato proteinima, dobar izvor vitamina, željeza i cinka te da je ključan dio dobre i balansirane prehrane.

Kuhanjem protiv štetnosti

Američki Institut za istraživanja raka, neprofitna organizacija koja promovira prevenciju raka kroz prehranu i fizičku aktivnost, smatra da bi maksimalan sedmični unos kuhanog crvenog mesa trebao biti oko 500 grama. Pritom treba izbjegavati prerađeno meso, kao što su kobasice, šunka, salama, hrenovke.


Meso je nemasno ako u 85 grama sadrži manje od 10 grama masti, 4,5 grama ili manje zasićenih masnih kiselina i manje od 95 miligrama kolesterola. Meso prirodno uzgojenog goveda manje je masno od onog iz masovnog uzgoja. Ima manji udio masti i zasićenih masnih kiselina, a sadrži više omega-3 masnih kiselina.


Iz Udruženja kuhara u Bosni i Hercegovini savjetuju konzumente da se meso nikako ne treba prekuhavati ili prepeći. Ali, budite sigurni da je meso dovoljno termički obrađeno kako biste uništili bakterije koje uzrokuju bolesti prenosive hranom. Odrezak pripremajte na 63ºC do 70ºC, pljeskavicu na 70ºC.

 

- Crveno meso u ishrani veoma je zastupljeno kod nas, pravilna termička obrada putem masnoće, zraka, pare, vode i sušenjem dovodi meso u stanje koje naš metabolizam može svariti. Priprema mesa od zdrave stoke koja je imala normalan prirodan način ishrane i sa prirodnim začinima, vjerujem, ne može štetiti ljudskom metabolizmu, ustvrdio je Nermin Hodžić, predsjednik Udruženja kuhara u Bosni i Hercegovini.

 

Uglednog profesora s Klinike Mayo, Donald Hensrud, ipak tvrdnja o štetnosti mesa i mesnih prerađevina po zdravlje ljudi i usporedbe s pušenjem cigareta nisu iznenadile:


- Neku hranu jedemo zbog kvalitete, drugu zbog kvantitete. Meso mora biti izuzetne kvalitete i treba se jesti u vrlo malim količinama. Svaka osoba je različita te prehranu treba prilagoditi svojoj kulturi, običajima i tjelesnim potrebama.


Profesor Hensrud ekspert je u preventivnoj medicini i nutricionizmu.


Povećava li konzumiranje crvenog mesa rizik od obolijevanja?


Što se tiče bolesti srca, odgovor ljekarskih udruženja je prilično jasan. Neke vrste crvenog mesa bogate su zasićenim masnim kiselinama koje povećavaju razinu kolesterola u krvi, a visoka razina LDL, “lošeg” kolesterola povećava rizik obolijevanja od bolesti srca.

 

crveno-meso-ubija

Rizik je u količini

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja djeluje u okviru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO ), pozivajući se na istraživanje koje je obuhvatilo oko 800 studija, zaključuje se da se prerađeno meso poput hrenovki i šunke svrstava u skupinu prvih tvari za koje ima “dovoljno dokaza” povezanosti s rakom, a u njoj su primjerice duhan i azbest.


Na procjenu IARC-a reagirali su proizvođači mesa. Sjevernoamerički institut za meso (NAMI) ustvrdio je da su brojni autori “samljeli” sve podatke kako bi dobili takav rezultat. Centar za vezu mesno-prerađivačkih industrija Evropske unije drži “neprimjerenim da se bilo koji faktor izolirano promatra kao rizičan za porast razvoja raka”.


- To je kompleksno pitanje koje može ovisiti o kombinaciji brojnih drugih faktora kao što su dob, genetika, prehrambeni režim, okoliš i životni stil, navodi Centar.


Udruženja vegetarijanaca pozdravile su zaključke WHO-a poručivši da “životinjski proteini nisu dobri za čovjeka”. Stručnjaci, nutricionisti, već su ranije upozorili da su, zapravo, količine važne.

Odgovor nije tako jednostavan kada se radi o raku. Naime, veliki broj stručnjaka tvrdi da crveno meso povećava rizik od obolijevanja, posebno od raka debelog crijeva. Nedavno istraživanje američkog Nacionalnog instituta za zdravlje provedeno na više od pola milijuna odraslih osoba pokazalo je da će kroz razdoblje od deset godina ljudi koji su jeli najveće količine crvenog i prerađenog mesa živjeti kraće od onih koji su jeli manje količine. Kod osoba koje su konzumirale oko 112 grama crvenog mesa dnevno uočen je veći rizik umiranja od raka ili bolesti srca nego kod onih koje su konzumirale oko 15 grama crvenog mesa dnevno.

No, predstavnici američke mesne industrije tvrde da ne postoji veza između crvenog i prerađenog mesa i rizika obolijevanja od raka te smatraju da je nemasno crveno meso namirnica koja čuva zdravlje srca. Ipak, neosporna je činjenica da velik broj istraživanja ukazuje na sličnu poveznicu. Istraživanjem koje je tokom 20 godina pratilo više od 72.000 žena utvrđeno je da postoji povećan rizik obolijevanja od bolesti srca, raka, kao i povećan rizik smrtnosti kod žena koje su konzumirale velike količine crvenog i prerađenog mesa, deserte i rafinirane žitarice.

 

Ima neka tajna veza


Povezanost između konzumiranja crvenog i prerađenog mesa i obolijevanja od raka, pogotovo raka debelog crijeva, dosljedno se potvrđuje. Nakon pregleda naučnih istraživanja, još 2007. godine stručni panel Svjetske fondacije za istraživanje raka i Američkog instituta za istraživanje raka zaključio je da “je crveno ili prerađeno meso uvjerljiv ili vjerojatan izvor obolijevanja od nekih vrsta raka”. U izvješću tvrde da postoje uvjerljivi dokazi povezanosti između konzumacije crvenog i prerađenog mesa i obolijevanja od raka debelog crijeva, i ograničena, ali uvjerljiva povezanost između konzumacije crvenog i prerađenog mesa i obolijevanja od raka pluća, jednjaka, želuca, gušterače i endometrije.


Uzrok nije potpuno jasan. Ali postoji sumnja da bi problem mogao biti u zasićenim masnim kiselinama, koje se povezuju s obolijevanjem od raka debelog crijeva i raka dojke te s bolestima srca, zatim u karcinogenima, koji nastaju kada se meso izlaže visokoj temperaturi te u željezu iz hrane životinjskog porijekla, koje može utjecati na nastanak spojeva koji oštećuju stanice.


- Većina naših mesnih industrija imaju HACCP standard koji garantira zdravstvenu ispravnost hrane i vjerujemo da se akcent na prerađevine mora dati na kontrolu sastojaka koji se dodaju zbog pojačavanja ukusa, zbog prikrivanja nekih svojstva, zbog trajnosti. Tržišna utakmica u svijetu i trka za profitom tjera mesne industrije na dodavanje sastojaka koji su štetni za ljudsko zdravlje i moj je stav da treba pooštriti nadzor i kontrolu sastojaka koji ulaze u recepte prerađevina, a moderne laboratorijske analize u stanju su pronaći sastojke koji ne smiju biti u prerađevinama. Oštre i visoke kazne mogu ovaj problem rješavati na nivou svake države, mišljenja je Hamid Kujraković, stručni savjetnik za kvalitetu i sigurnost hrane.


Kumulativna biološka bomba


Željezo iz crvenog mesa lako se apsorbira u tijelu, puno lakše i bolje nego željezo iz drugih izvora. Crveno meso sadrži vitamin B12, važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica i DNA te za održavanje zdravlja živčanog sustava. Sadrži i cink, koji potiče ispravan rad imunološkog sustava. Unosom crvenog mesa u tijelu osiguravamo bjelančevine koje pomažu u izgradnji kostiju i mišića. Gledajući s nutricionističke strane, jedna od najboljih prehrambenih namirnica je govedina, 85 grama nemasne govedine sadrži samo 180 kalorija, a osigurava unos deset ključnih hranjivih tvari.


Profesor na Poljoprivredno prehrambenom fakultetu u Sarajevu, Amir Ganić, naglašava važnost ishrane životinje, u koju su danas, u vremenu masovnog uzgoja, uključeni i različiti antibiotici, hormoni i druge supstance:


- Sve to po vertikali ide kroz životinju, kroz meso, na kraju ulazi u čovjeka kao konzumenta. Ali je najveći problem svih tih materija koje su štetne, ili potencijalno štetne po konzumenta, što one imaju kumulativni karakter. Znači, jednom kad ih unesemo u organizam, teško ili nikako ih ne izbacujemo iz organizma i to se kumulira u nama i onda dobivate nakon izvjesnog vremena jednu biološku bombu, koja bukne u nama i onda čovjek nestane za par dana, pojašnjava Ganić.

 

Mesna groznica

Širom svijeta naglo raste potražnja za mesom. Da bi se ona zadovoljila, globalna proizvodnja mesa bi do 2050. s današnjih 300 morala biti povećana na 470 milijuna tona. Do navedenog zaključka su došli u Udruženju za zaštitu životne sredine i prirode te Fondacija Heinrich Böll u godišnjaku nazvanom “Atlas mesa”.


Sve više obradivog zemljišta se koristi za proizvodnju hrane za mesnu industriju – umjesto biljne hrane za ljude. U skladu s tim, biljne namirnice su sve skuplje. Skuplja je i biljna hrana koju kupuje industrija mesa, jer je sve manje obradivog zemljišta za njeno uzgajanje. A da bi se ipak sve više mesa proizvodilo po najnižim mogućim cijenama, u ovoj branši je u tijeku pravi globalni val fuzioniranja tvrtki, piše u “Atlasu mesa”.


Rezultat toga je, stoji dalje u izvješću, da tržištem dominiraju sve veći proizvođači, stoke, stočne hrane i lijekova za životinje. Propisi za zaštitu potrošača, životinja i životne sredine za njih su prepreke prema postizanju što nižih troškova proizvodnje. Razvoj ide u pravcu sve većih klaonica-tvornica uglavnom s katastrofalnim uvjetima rada i plaćanja. Klaonice su skoro uvijek nalaze daleko od naseljenih mjesta, kako bi “surovost klanja ostala skrivena od potrošača”, navodi “Atlas”.

Iako zbog objave upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ipak nema podataka o smanjenju prodaje mesnih proizvoda, strah je kod proizvođača i trgovaca prisutan. Naime, brojne zdravstvene organizacije pozvat će na izbjegavanje konzumacije procesuiranog i crvenog mesa. Stoga su razumljive njihove sumnje da će izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije ovom sektoru učiniti ogromnu štetu koja će se osjećati godinama, ako ne i desetljećima.


Bosna i Hercegovina uvozi separirano meso, trtice, kosti i sav mesni otpad i od toga se prave viršle i slični proizvodi. Ako hoćemo zdravo meso na trpezi, moramo da imamo dobru regulativu i da zabranimo uvoz mesa sumnjivog kvaliteta, kancerogene aditive koji se dodaju mesnim prerađevinama i da prestanemo uvoziti takozvani mesni otpad. Kada budemo vodili računa o zdravoj hrani za ljude i stoku, neće biti opasnih herbicida, pesticida, teških metala, hormona, aluminija, žive...


Nakon svega, mogu se očekivati velike promjene i u preradi i prometu mesa i mesnih prerađevina. Ipak, proizvođači i industrija mesa, dugoročno gledano, i nemaju razloge da strahuju za svoj opstanak i budućnost, jer na njima je da se blagovremeno pripreme za rad i poslovanje u novim okolnostima i s novim pravilima proizvodnje. Ipak je ovdje riječ o aditivima, hormonima, pesticidima, antibioticima, ribljem i koštanom brašnu, i o svemu onom čime se hrane životinje na velikim farmama.

 

 

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook