Do kraja godine većina ispitanika iz Srbije (64 posto) ne očekuje niti povišicu, niti napredovanje (58 posto). Ove godine povišicu je već dobilo 7 posto ispitanika, a napredovalo je njih 4 posto. U najvećoj mjeri povišicu i napredovanje očekuju ispitanici iz Bosne i Hercegovine, a najmanje ispitanici iz Hrvatske.

Bez obzira na krizu, dvije trećine zaposlenih ispitanika iz Srbije planira promjenu posla. Svaki peti anketirani je izjavio da ne želi da mijenja posao. Oko 16 posto planira da posao promijeni samo u slučaju nužde. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju da promjene ispitanici iz Srbije, a najmanje Hrvati.

Od gubitka posla najviše strahuju Hrvati

Zanimljivo je da je oko 53 posto ispitanika iz Srbije navelo da se ne boji za svoje radno mjesto. Najveću zabrinutost zbog gubitka posla u regionu su izrazili Hrvati (45 posto), u odnosu na 36 posto ispitanika iz Srbije i 37 posto ispitanika iz BiH. Kada bi mogli da biraju idealnog poslodavca, oko 32 posto učesnika istraživanja iz Srbije izabralo bi stranog vlasnika. Oko četvrtine anketiranih najradije bi radilo za sebe, dok bi svaki peti radio za državu.

Država kao poslodavac podjednako je popularna u sve tri zemlje, a rad za domaćeg privatnog poslodavca podjednako je neprivlačan svima.

Na radnom mjestu ispitanicima su najbitniji međuljudski odnosi, zatim priznanje za obavljen rad. Novac se nalazi tek na trećem mjestu i blizu četvrtine ispitanih je izjavilo kako im je to najvažniji aspekt.

Nemogućnost pronalaska posla nakon školovanja

Kada je riječ o razlozima nezaposlenosti, u Srbiji je trećina ispitanika navela da je nezaposleno, jer nakon školovanja nisu pronašli posao, podjednak procenat ispitanika navodi da je nezaposleno, jer im je istekao ugovor na određeno ili su zbog posla ostali zbog ekonomske krize.

Otkaz zbog nekog drugog razloga je dobilo osam posto anketiranih, dok se sedam posto odlučilo da otkaz da kako bi pronašli bolju poslovnu priliku.

Gotovo trećina nezaposlenih ispitanika bez posla je od jedne do tri godine, a sličan je i broj onih koji su bez posla manje od godinu dana. Oko 17 posto anketiranih nezaposlenih ne radi više od pet godina.

Najkraći "staž" nezaposlenosti imaju ispitanici iz Hrvatske, njih 27 posto nezaposleno je tri meseca, dok je takvih 14 posto u Srbiji, odnosno 15 posto u Bosni i Hercegovini.

Traži se bilo kakav posao

Kao i prošlih godina, većina nezaposlenih ispitanika, gotovo 70 posto traži bilo kakav posao – bez obzira da li je u vezi sa strukom. Isključivo u svojoj struci radila bi trećina ispitanika, a njih 2 posto izabralo bi posao izvan struke.

Za 63 posto nezaposlenih ispitanika pri odabiru posla najvažnija je sigurnost radnog mjesta i novac, dok je za nešto manje ispitanika (58 posto) važna mogućnost profesionalnog usavršavanja i napredovanja.

Čak dve trećine anketiranih iz Srbije smatra da je za dobijanje posla prvenstveno važno iskustvo, potom znanja i vještine i na kraju sreća.

U Hrvatskoj i BiH gotovo 70 posto nezaposlenih je navelo da je za dobijanje posla potrebna veza, koja se u Srbiji našla na četvrtom mjestu.

Većina ispitanika spremna je da volontira ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, njih najviše bi volontiralo do mjesec dana, odnosno, trećina bi volontirala do tri mjeseca.

Prvo diploma, pa onda traženje posla

Polovina ispitanika, koji se školuju u Srbiji, očekuje da će posao naći u roku od šest mjeseci. Nešto više od četvrtine smatra da će im biti potrebno godinu i više. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 18 posto ispitanika, a petina smatra da će im biti potrebno šest mjeseci do godinu dana.

Oko polovine anketiranih, koji se još školuju, smatra da je najbolje posao tražiti odmah nakon završetka obrazovanja, dok bi ih 33 posto to činilo tokom školovanja. Slični podaci važe i za BiH, dok najveći broj ispitanika iz Hrvatske smatra da posao treba tražiti još tokom formalnog obrazovanja.

Najveći broj anketiranih iz ove grupe, troškove podmiruje zahvaljujući roditeljima, nešto više od trećine navodi da povremeno honorarno radi. Daleko veći procenat ispitanika, preko polovine iz BiH i Hrvatske navodi da imaju honorarne poslove.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/MR)