U toj nedelji neki mediji će možda  objaviti prigodan članak ili prilog o uspješnoj firmi na lokalu. Sajtovi  preduzetničkih asocijacija i projekata posvetiće nekoliko pasusa i linkova o preduzetničkim aktivnostima. Takve stvari nam i ne privuku pažnju. Suviše smo zauzeti svakodnevnim aktivnostima i opstanku u ovom svijetu nesigurnosti gdje je jedino promjena konstantna, i to, promjena koja nas čini nesigurnim i uplašenim. Hoću li zadržati posao? Šta će moje dijete raditi sutra kad završi školu? I šta sad s tim preduzetništvom i njegovom promocijom, kao da svako može započeti firmu i odakle garant da će zaraditi i biti uspješan?

Zaista, u trenu možemo uhvatiti i odbaciti takvu primisao i prelijeteti na druge teme, bilo koje. Preduzetnik i preduzetništvo u nama može čak imati neprijatne asocijacije. „Biznis, ali fer“ – bio je slogan jedne firme iz davnih marketinških početaka poslovanja. Dakle, „biznis“ se izjednačavao sa nečim što ne može biti „fer“ i pošteno. Da li imamo neke predrasude o preduzetništvu? U svakodnevnom životu obavješteni smo o milionskim preduzetnicima za ugled poput Marka Zuckerberga, Billa Gatesa i Steva Jobsa. Da  li je  preduzetnik veoma sposobna osoba sa posebnim talentom i karakteristikama koje krase veoma mali broj ljudi, ili bilo ko, ko radi sam za sebe?

Kao termin, „preduzetnik“ ima porijeklo u francuskoj riječi „entrependre“, što znači onaj koji preduzima. Dakle, on je neko ko pokreće stvari, ide ka ostvarenju, ima proaktivan stav i ne čeka da ga situacija, stvari zateknu i preteknu. U najmanju ruku, to neće biti osoba koja će čekati na birou za zapošljavanje da ga službenica biroa pozove i zaposli na doživotnom radnom mjestu u državnoj firmi.

Ta vremena su davno prošla. Sve veća automatizacija proizvodnje, nepredvidljivost budućih zanimanja, promjenljivost potreba za uslugama i proizvodima ukazuju na to da će oblast ljudske kreativnosti i inovativnosti biti jedna od glavnih stubova kompetitivnih privreda, a samozapošljavanje sve učestaliji oblik zapošljavanja. Prema prognozama Svjetske banke, ovaj trend raste i 30% globalne populacije će činiti samozaposlenici. Takozvani „milenijumci“ ili „generacija Y“ (rođeni između 1980-ih i 2000-te) koji će do 2025. godine činiti 75% radne snage, neće imati radna mjesta u tradicionalnom smislu riječi. Mnoge studije su se bavile ovom generacijom i otkrivaju da oni više nego prethodne generacije vrednuju individualnost, slobodu u izražavanju i nekonformizam, te radije biraju da rade za sebe ili pokrenu sopstveni biznis od tradicionalnog zapošljavanja.

Da li društvo, sistem može da pomogne ovim procesima? Može li preduzetnost, shvaćena u izvornom smislu riječi kao preduzimljivost, osobina kretanja ka stvarima i promjenama da se vaspita u obrazovnom sistemu? Opet nam istraživanja pokazuju da preduzetničko učenje, ukoliko je sistematski primenjeno tokom perioda školovanja, djeluje. Izvještaj Evropske komisije iz 2015. godine (Poduzetničko obrazovanje: Put ka uspjehu) je prikazao efekte preduzetničkog učenja na osnovu analize 91 studije iz 23 evropske zemlje.  Zaključak izvještaja je da „poduzetničko učenje djeluje“.  Nalazi ovih studija govore da učenici koji su imali iskustvo poduzetničkog učenja tokom školovanja, u poređenju sa  vršnjacima koji nisu, karakteriše sljedeće:

•    razvijaju intenzivnije odnose sa školom i vršnjacima
•    pokazuju veće samopouzdanje, veću motivaciju za učenje i više profesionalne ambicije
•    u manjem su riziku od nezaposlenosti i češće su stabilno zaposleni
•    imaju bolje plaćene poslove
•    imaju veće šanse da započnu sopstveno poslovanje
•    njihove firme imaju tendenciju da budu inovativnije i uspešnije od onih kojim rukovode osobe bez ovog iskustva tokom školovanja.

Preduzetnička kompetencija prepoznata je kao jedna od ključnih, opštih, kompetencija kako na nivou zemalja Europske unije, tako i u regionu i u BiH. Kao kompetencija, ona ne pripada ekskluzivno ekonomskom i stručnom području u obrazovanju, ne izučava se kao oblast znanja ili predmet na određenom uzrastu, ona je dio cijeloživotnog učenja i u formalnom obrazovanju se razvija tokom cijelog školovanja, bez obzira na to da li će učenici birati samozapošljavanje ili druge opcije u karijeri.

Evropska unija je finansirala projekat „Preduzetničko učenje u obrazovnim sistemima u BiH – faza II“. Ovaj projekt, u saradnji s prosvjetnim vlastima širom BiH uvodi razvoj preduzetničke ključne kompetencije kao međupredmetnog pristupa, putem školskih projekata i vannastavnih aktivnosti u formalnom obrazovanju.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)