Piše: Mirna DUHAČEK

Arapi kupuju Sarajevo, Arapi preplavili BiH, Arapi kupuju srpsku zemlju, Arapi obožavaju Bosnu – ovo su samo neki od naslova koji se mogu naći u bh. medijima u posljednjih godinu dana. Da je zabilježen porast broja arapskih turista u Bosni i Hercegovini, posebno Sarajevu, potvrđuju i podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo, ali ono što je novost je masovna kupovina zemljišta i izgradnja velikih stambenih naselja, uglavnom na području oko i u glavnom gradu.

Osim što je sarajevski hotel Bristol obnovljen arapskim novcem, izgrađeni tržni centri BBI i Sarajevo City Centar, te je u toku izgradnja luksuznog naselja Poljine Hills, sredinom oktobra je otvoreno turističko-rezidencijalno naselje Sarajevo Resort Osenik u općini Hadžići, koje se prostire na 160.000 kvadratnih metara s vještačkim jezerom na 12.000 kvadratnih metara oko kojeg je raspoređeno 160 objekata - dva natkrivena bazena, hotel, sportski tereni, supermarket i drugi prateći objekti. Investicija je 'teška' nešto više od 25 miliona eura, a kompleks će moći pružiti smještaj čak za 1.125 gostiju.

Osim što je sarajevski hotel Bristol obnovljen arapskim novcem, izgrađeni tržni centri BBI i Sarajevo City Centar, te je u toku izgradnja luksuznog naselja Poljine, sredinom oktobra je otvoreno turističko-rezidencijalno naselje Sarajevo Resort Osenik u općini Hadžići

Isto tako, najavljuje se impresivno, neki će reći gotovo nerealno ulaganje od 4,3 milijarde eura u podnožju Bjelašnice, Igmana i Treskavice – Arapi u Trnovu grade luksuzni turistički grad Buroj Ozone na 1,3 miliona kvadratnih metara, koji će sačinjavati 2.000 vila, više hotela, najveći trgovački centar na Balkanu, pa čak i bolnicu, a čija gradnja treba početi u aprilu 2016. godine.

Nerealne cifre?

- Svako ulaganje treba dočekati pozitivno, s tim što, naravno, ona moraju biti realna. Ja ovdje ipak moram dati opasku, a to je da ovo što se najavljuje u Trnovu - 4,5 milijarde eura - ta cifra je toliko velika da čovjek prosto ne može da vjeruje. U svijetu nema tolikih investicija. Znate šta znači 4,5 milijarde? To je deset ili 15 posto bosanskohercegovačkog GDP-a. Sama ta cifra izaziva sumnju, ali neću ništa da kažem - ako iza toga stoji kapital, onda svaka čast! Ali kad izbacite tu cifru, ona djeluje vrlo nerealno. To je investicija koja nije zabilježena ni u bivšoj Jugoslaviji, ni na mnogo većim prostorima – kaže za DEPO Portal profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić.

Prema statistikama Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za unapređenje stranih investicija zemlje Golfskog zaliva dosad nisu bile na listi deset najvećih investitora u BiH. Međutim, ako ova dosad najveća investicija zaista bude realizirana, to će se promijeniti.

Ovako će izgledati luksuzno naselje na Poljinama

Investicija vrijedna 4,3 milijarde eura u turistički grad nadomak Sarajeva čini se skoro nerealnom

- Investicije će uticati veoma pozitivno na BiH. Svaka investicija je ono što mi želimo, jer mi ovdje nemamo dovoljno kapitala, a nemaju ni domaći privatni investitori. Očigledno je da su ovoj državi nužno potrebne strane investicije. Ovo može uticati samo korisno, ne samo na porast životnog standarda nego i na zapošljavanje, ali i na izgradnju kapaciteta i otvaranje nekog potencijala za još veći razvoj. Istina, ja bih više volio da se otvaraju proizvodni pogoni, realni sektor, nego da se otvaraju samo turistički objekti ili zgrade... Ali neću da potcijenim ulaganja ni u taj sektor, jer je o in vrlo važan u BiH – kaže nam prof. dr. Čičić.

Sličnog je mišljenja i ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić. On smatra da sve investicije doprinose pozitivnim stopama ekonomskog rasta, pa tako i ove. 

- Prema raspoloživim informacijama uglavnom se kupuje zemlja za izgradnju objekata raznih sadržaja. Stoga će ove investicije u konačnici voditi rastu potražnje za robama i uslugama te zaposlenosti – rekao je za DEPO Portal Zlatko Hurtić.

Rast cijena nekretnina prvi put nakon 2007.

Masovna kupovina nekretnina u BiH, na kojoj možemo zahvaliti uglavnom Arapima, utjecala je na porast cijena zemljišta, kuća, vikendica... To ekonomski stručnjaci ocjenjuju pozitivnim jer, kako kaže profesor Čičić, cijene nekretnina su jako depresirane počev od 2007. godine, kada je nastupila svjetska recesija, pa sve do danas.

Prof. dr. MURIS ČIČIĆ: Svaka investicija je ono što želimo, jer mi ovdje nemamo dovoljno kapitala, a nemaju ni domaći privatni investitori. Očigledno je da su ovoj državi nužno potrebne strane investicije

- Promet je vrlo mali, a to je jedan od važnijih sektora ekonomske aktivnosti. Novac treba da se vrti, da dolazi do obrta kapitala, da se i prodaju i kupuju nekretnine, jer to onda upumpava značajan novac i zapošljava i doprinosi ekonomskoj aktivnosti... Nikom ne idu u prilog depresirane cijene kakve su danas – smatra profesor Čičić.

Zlatko Hurtić kaže da možemo očekivati da će cijene nekretnina i dalje rasti zbog sve imućnijih arapskih kupaca.

- Obzirom na prirodu ovog investiranja, one bi mogle voditi rastu cijena nekretnina koje su još uvijek na niskom nivou zbog slabije potražnje u prethodnom periodu. Međutim, da bi se trend rasta cijena uspostavio na stabilnom nivou, bit će potrebno vidjeti da li će potražnja za nekretninama od strane ove grupe investitora rasti u dužem periodu i da li će uključiti pored kupovine zemlje i stanove – kaže za DEPO Portal Hurtić.

Firme kao pokriće za kupovinu nekretnina

Ono što se često povlači po medijima je da arapski ulagači kupuju zemlju preko kompanija koje otvaraju u Federaciji BiH, a koje vrlo često uopće nisu aktivne, već služe kao pokriće za dobivanje boravka i kupovinu nekretnina. 

ZLATKO HURTIĆ: Ne bismo smjeli da padnemo u zamku predrasuda i paranoje prema bilo kojoj vrsti investitora ili investicija, jer arapski investitori su dobrodošli ne samo u Beogradu, nego Londonu, New Yorku i svim velikim svjetskim metropolama

Hurtić smatrai da s ovakvim komplikacijama, za koje je odgovorno bh. zakonodavstvo, trebamo biti sretni što stranci išta kupuju u našoj zemlji, te da ovim samo potvrđujemo da uopće nismo otvoreni za investicije.

- Čini se da većina investitora nema drugu mogućnost nego kupovati nekretnine na ovaj način. To nije njihov izbor nego jedina mogućnost koju im nameće naše zakonodavstvo. Neophodno je ove propise učiniti fleksibilnijim, jer otežavaju i poskupljuju ovakvu vrstu investiranja. Kad se tome pridodaju sve teškoće i cijena pribavljanja urbanističkih i građevinskih dozvola, pravo je čudo da oni uopšte išta kupuju u našoj zemlji koja još jednom pokazuje da nije otvorena prema investicijama bez obzira koliko su nam one prijeko potrebne – kaže Hurtić.

Profesor Čičić objašnjava da većina evropskih i svjetskih zemalja otvara mogućnost da, ukoliko otvorite firmu, možete kupiti nekretninu i tu nekretninu ugruntati.

- Pri tome, niko ne pita da li ta firma radi ili ne radi. Naravno, morate održavati firmu, uplaćivati minimalne doprinose – kaže prof. Čičić, dodajući da je ista praksa u susjednoj Hrvatskoj, ali i Portugalu, Malti, Francuskoj, Njemačkoj...

- Nije tu ništa sporno. Naravno, bolje bi bilo da su te firme otvorene radi nekih drugih aktivnosti, ali ako je to interes naše države - da uslovljava da neko da bi kupio nekretninu, mora otvoriti dioničko društvo ili društvo ograničene odgovornosti ili neki drugi tip kompanije i onda ta kompanija može da kupuje - to je onda legalno. Ja ne vidim ništa posebno loše u tome, s tim što te kompanije moraju biti održavane, inače ne vrijedi ni to vlasništvo nekretnina – smatra prof. Čičić.

Ima li opasnosti od kupovine grunta?

Akademik Esad Duraković, ugledni arabist, prevodilac, filolog i orijentalista, u svom nedavnom tekstu na DEPO Portalu upozorio je na masovnu kupovinu grunta u BiH, ocijenivši je negativnom pojavom.

- Nastavi li se ovaj trend, KS i/ili njegova okolina može biti velikim dijelom, možda i većinskim, arapski grunt, a da li je to pozitivno i bezazleno neka prosudi svaki čitalac za sebe, iako su stvari očigledne – napisao je akademik Duraković, koji smatra da se striktnijim zakonskim propisima treba uvesti više reda i strogosti u toj oblasti, kako bi se pojava stavila pod kontrolu, jer je, kako kaže, očigledno izmakla kontroli. 

Akademik ESAD DURAKOVIĆ: Jedna stvar bi bila da Arapi grade fabrike ili puteve po Bosni - to je investicija - a sasvim druga stvar je kada kupuju na stotine i na hiljade dunuma zemljišta u KS. To nije investicija, to je kupovina grunta

- Arapski bogataši kupuju na stotine i stotine (izgleda i više od toga!) dunuma zemlje po Poljinama, u Hadžićima, Ilijašu, na Nišićima, itd., a uglavnom u Kantonu Sarajevo. Neko može prigovoriti kako je moje javno izražavanje zabrinutosti zbog toga neosnovano, kako zakonom treba dopustiti da kupuje ko šta i gdje ko hoće, da je to pitanje elementarnih sloboda, zakona tržišta i sl. Neki ljudi u privatnim razgovorima argumentiraju ovu vrstu „nužne otvorenosti“ time što vjeruju kako će novi vlasnici zemlje u KS i oko njega provoditi tu samo ljeta, a nikada neće trajno preseliti. Takva argumentacija je naivna – smatra akademik Duraković.

On je prokomentarisao i rezultate ankete u kojoj su učestvovali posjetitelji DEPO Portala na pitanje 'Podržavate li doseljavanje Arapa u BiH?'. Naime, najveći broj naših čitatelja do danas u 12 sati odgovorilo je da se 'investicijama ne gleda u zube' (36,41%), dok je sljedeći odgovor za koji su se naši čitatelji većinski izjasnili 'da, bit ćemo etnički bogatiji'.

Akademik Duraković kaže da "ti ljudi koji kažu 'investicijama se ne gleda u zube' ne razumiju temeljnu stvar ili neće da je razumiju“: 

Najveći postotak posjetitelja DEPO Portala na pitanje 'Podržavate li doseljavanje Arapa u BiH?' danas do 12 sati odgovorilo je da se 'investicijama ne gleda u zube' (36,41%)

- Naime, jedna stvar bi bila da Arapi grade fabrike ili puteve po Bosni - to je investicija - a sasvim druga stvar je kada kupuju na stotine i na hiljade dunuma zemljišta u KS. To nije investicija, to je kupovina grunta, i to sam naglasio u svome ranijem tekstu. Ljudi ne shvaćaju temeljne stvari. Vremenom će na Ilidži, možda već sada, u općinskim strukturama odlučivati većinski vlasnik zemljišta, a to su Arapi. Nema to nikakve veze sa investicijama – dodaje akademik Duraković.

Ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić nikako se ne slaže sa ovakovom izjavom, niti bi je podržao:

- Kao što ste i sami primijetili, većina zemljišta kupuje se putem, uglavnom, domaćih kompanija koje investitori moraju osnovati. Samim tim naši propisi otežavaju kupovinu zemljišta ili, kako ga je profesor nazvao, "grunta" od strane stranaca. Dakle, itekako se radi o investicijama od kojih naša zemlja ima višestruke koristi, jer se na većini zemljišta grade objekti. Pored toga, sve veći broj turista koji iz ovog razloga dolaze u našu zemlju pozitivno će kroz svoju potrošnju uticati na ekonomski razvoj BiH. Ne bismo smjeli da padnemo u zamku predrasuda i paranoje prema bilo kojoj vrsti investitora ili investicija, jer arapski investitori su dobrodošli ne samo u Beogradu, nego Londonu, New Yorku i svim velikim svjetskim metropolama.

Sumnja prema drugim i drugačijim

Profesor Čičić, pak, razumije sumnjičavost prema drugima i drugačijima:

- Svi smo mi pomalo sumnjičavi kad dolaze ljudi drugih rasa, drugih religija, drugih nacionalnosti... Svugdje u svijetu to je bilo problematično. Svugdje postoji taj određeni otpor kad dođe do kupovine od strane stranaca. A ovdje su to Arapi. Obzirom da smo mi multietnička, multinacionalna zemlja, izazivaju određene sumnje. Međutim, moram vam ispričati jednu drugu priču. Sedamdesetih godina prošlog vijeka Japan je bio u usponu, kao danas Kina. I onda su počeli japanski investitori kupovati nekretnine po Americi, po New Yorku, Manhattanu... Kupili su i velike firme. I onda je u Americi zavladala panika - kupiše nas Japanci! Međutim, šta se ispostavilo? Promijeni se ekonomska situacija, odoše Japanci, ne odnesoše ništa. Ne mogu nikako odnijeti Manhattan sa sobom. Ako je tržišna ekonomija - onda je tržišna ekonomija... – jasan je prof. Čičić.

- Eh, sad ovo je više pitanje za ljude neke druge struke, to je socijalno pitanje – eventualno mijenjanje načina života, običaja, uvođenje nečega što nije svojstveno ovom regionu i ovoj sredini. Ja kao građanin, kao profesor, mogu vam reći da se i ja pitam - hoće li to šta poremetiti, ali ekonomska istorija me uči da strane investicije nikad nisu promijenile ništa specijalno. Moje lično mišljenje je da ćemo mi njih prije promijeniti, a ne oni nas, ako oni dođu ovdje. Ali, naravno, treba biti pažljiv da ne bi eventualno došlo do nekih sukoba. Premda, da komenatrišem opasku profesora Durakovića - ne mogu oni odnijeti tu zemlju i mislim da ih ne može doći toliko puno da bitno promjene BiH. Ali, naravno, ne treba na to ni olako gledati. Treba biti pažljiv – zaključuje prof. Čičić.

Akademik Duraković, pak, potencira i jednu drugu opasnost od pomenutih promjena, koja se kroz historiju ove zemlje ovijek pokazivala kao pogubna.

- Bosna je oduvijek bila, a nakon rata je naročito osjetljiva na svaku vrstu konfesionalnih ili religijskih „iritacija“, a gruntovni vlasnici ogromnih površina zemljišta isključivo su pripadnici jedne religije. Posebno je pitanje – njegov značaj neumitno će pokazati budućnost – koliko je među novim vlasnicima (i njihovim saplemenicima) potencijalnih selefita i šiita s njihovim iskonskim antagonizmima i animozitetima. Ta vrsta bosanske osjetljivosti na konfesionalne „iritacije“ i predominacije (u svakoj konfesiji) mora se uvijek imati u vidu, smatra Duraković, na šta je nedavno ukazao i u svom tekstu "Obijest s opasnim posljedicama: Dok Evropu preplavljuju arapski beskućnici, Bosnu kupuju arapski moćnici!", objavljenom na DEPO Portalu.

Šta kažu podaci Turističke zajednice KS?

Ono što su činjenice je da interesovanje Arapa za BiH kontinuirano raste u posljednjih pet godina. To pokazuju i podaci Turističke zajednice KS.

Turisti iz ovih zemalja se, naime, zadržavaju znatno duže od ostalih turista -  od tri do sedam noćenja, dok je prosjek zadržavanja u Kantonu Sarajevo dvije noći. 

Turisti iz arapskih zemalja se u KS zadržavaju znatno duže od ostalih turista -  od tri do sedam noćenja, a u prosjeku troše 300 KM dnevno

- Egzaktnih podataka o njihovoj potrošnji nema, no pojedina istraživanja pokazuju da je to oko 300 KM dnevno, ali mi smatramo da je to znatno umanjen iznos, smatraju u Turističkoj zajednici KS.

Pravi turistički „bum“ iz zemalja Golfskog zaliva je počeo pokretanjem direktne avio linije Sarajevo-Dubai, kojom je turistima iz ovih zemalja znatno pojednostavljen dolazak u Sarajevo. Slična situacija se desila prije par godina sa turistima iz Kuvajta, kada su ukinute vize i uvedeni prvi čarter letovi između ove dvije zemlje. 

Ipak, pojašnjava Asja Hadžiefenić-Mešić iz Turističke zajednice KS, ni jedna od ovih zemalja ne ulazi u TOP 10 destinacija iz kojih nam dolazi najveći broj turista - osim Kuvajta, koji se u ovoj grupi nalazio 2012. godine, a sigurno će biti i ove godine.

- Međutim, u osvrtu na povećan broj turista iz arapskih zemalja mora se ukazati i na jednu „pojavu“ koja ne ulazi u statističke podatke Turističke zajednice: veliki broj turista iz ovih zemalja u iznajmljenim stanovima i kućama na Ilidži i u rubnim dijelovima općine Novi Grad provodi u ljetnom periodu od mjesec dana do tri mjeseca. Uglavnom se radi o porodicama. Niti jedan od ovih turista nije evidentiran u Turističkoj zajednici, niti su vlasnici ovih nekretnina registrovani kao pružaoci usluga smještaja – upozorava Hadžiefendić-Mešić.

Registrovani turisti iz arapskih zemalja odsjedaju uglavnom u hotelima više kategorije i žele da uvijek na raspolaganju imaju vozača i vodiča. Prema podacima Turističke zajednice KS, izuzetno su zainteresovani da dan provedu u prirodnom ambijentu u neposrednoj blizini grada, bez nekih naročitih aktivnosti.

Činjenice su da je još bivša Jugoslavija tradicionalno gajila dobre odnose s velikim brojem arapskih zemalja koje su pripadale Pokretu nesvrstanih, a u ratu i nakon rata taj trend je nastavljen. Arapi su prepoznali profitabilne projekte u BiH, ali i regionu, te odlučili ulagati svoj kapital. 

Ostaje nada da će se i drugi strani investitori, koji su i dalje skeptični kada je u pitanju investiranje u BiH - kako zbog nestabilne političke situacije i visoke stope korupcije, tako i zbog spore i skupe administracije - po ugledu na imućne Arape takođe krenuti ka BiH i uvidjeti šta im sve ova zemlja može ponuditi. Uz turističke komplekse i tržne centre, možda onda dobijemo i nove fabrike, pa nam samo nebo postane granica. Da li je ovo nerealno kao i najavljena arapska investicija od 4,3 milijarde eura, pokazat će vrijeme...

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)