Ove jeseni navršava se 40 godina od premijernog emitovanja serije "Otpisani" snimljene u produkciji Televizije Beograd. Priča o grupi beogradskih ilegalaca, skojevaca, koji su se mješavinom hrabrosti i mangupskog šarma suprotstavljali okupatoru za vrijeme Drugog svjetskog rata noseći glavu u torbi, postala je popularna među svim generacijama.

Ono što je seriju izdvojilo od mnogobrojnih sličnih filmskih i televizijskih projekata, što je nedvosmisleno doprinjelo njenom velikom uspjehu, jeste scenario. Na primjeru "Otpisanih" potvrdilo se još jednom pravilo da su umjetnička djela nastala na motivima stvarnih događaja snažnija, autentičnija i upečatljivija od najblistavije fikcije.

 
Serija je snimljena na osnovu istinitih dešavanja i većina likova, od Prleta i Tihog, preko Paje Bakšiša i Krigera do Dragoga Kente bili su stvarne ličnosti s beogradske kaldrme.

Autor scenarija Dragan Marković imao je bondovsku biografiju. Osim što je bio diplomata, vrhunski novinar i prvi glavni i odgovorni urednik NIN-a, za vrijeme okupacije Beograda bio je aktivan član skojevskog pokreta i učestvovao u velikom broju diverzija protiv oružanih snaga Vermahta, Specijalne policije i Gestapoa.

Scenario za "Otpisane" nosio je dugo u sebi. U bilo koji džep svog sjećanja da je zavukao ruku, ispadao je neko od njegovih mrtvih drugara iz skojevskih dana u okupiranom Beogradu. Nosio ih je sa sobom i u sebi. Priča se krčkala i krajem šezdesetih je riješio da prolije na papir svoja sjećanja u namjeri da na taj način sačuva od zaborava kolonu beogradske balavurdije koja je stradala nošena idealima i hrabrošću.

Novinar i urednik NIN-a Dragan Marković znao je da ako on, kao član SKOJ-a u okupiranoj prijestolnici i akter mnogih diverzija protiv njemačkih snaga i Specijalne policije, ne učini nešto, svi njegovi drugovi će ostati zauvijek prekriveni debelim slojem zaborava.

Već početkom sedamdesetih u domaćoj dnevnoj štampi pojavljivali su se tekstovi u kojima je najavljivano "nešto veliko" u produkciji Televizije Beograd. O načinu na koji su nastali "Otpisani" za Nedeljnik svjedoči Miloš Marković, sin scenariste koji je preminuo 1996. godine.

"Tata, kao uostalom i drugi ljudi uključeni u produkciju 'Otpisanih', znao je da pravi nešto veliko...

Većina likova iz "Otpisanih" je bazirana na stvarnim ljudima. Tako je jedan od najpotresnijih likova, Paja Bakšiš - čije je iznenadno ubistvo bilo ključno za seriju - inspirisan stvarnom sudbinom Karla Lukača, kelnera kafane "Ginić", predratnog boemskog sastajališta novinara "Politike", glumaca, pisaca i drugih. Lukač je ubijen u Beogradu u zimu 1942. kod Botaničke bašte.

I Kriger je postojao. On je bio folksdojčer iz Banata koji je bio veoma aktivan i savjestan u mučenju logoraša Banjice.

Kompletan tekst donosi magazin Nedeljnik, koji između ostalog otkriva i da se prvi rukopis za seriju zvao se "Petorica otpisanih". U njemu je Dragan, rukovodeći se isključivo stvarnim događajima, svojim junacima namijenio tragičnu sudbinu. Svi akteri serije ginu, uključujući Prleta i Tihog.

Nedeljnik navodi i da je odbor za cenzuru pri komitetu prvobitno donio zaključak da 'serija prikazuje skojevce na nedostojan način', a zapravo im je smetalo što je priča bazirana na akcijama u Beogradu, a ne po selima, gorama i vrletima, što je bio običaj do tada u ex-yu kinematografiji.

(Nedeljnik/DEPO PORTAL/BLIHN MAGAZIN/aa)