Njegovu duboko pesimističnu filozofiju prihvatila je generacija razočarana neuspjehom nacionalnih pokreta 1848. u Evropi, u filozofiji i književnosti našla odraz u djelima Fridriha Ničea i Tomasa Mana. A evo šta je rekao ovaj veliki filozof. 

U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.

Da je čovječanstvo oduvijek bilo razumno, istorija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina.

Teško je pronaći sreću u sebi samom, ali je nemoguće naći je na nekom drugom mjestu.

Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!

Bogatstvo je nalik na morsku vodu - što je više pijemo, to smo žedniji.

Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni.

Dva neprijatelja ljudske sreće su bol i dosada.

Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga sa kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati.

Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja.

Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira.

Verovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne.

Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku nesreću koja nas nedavno snašla.

Duvamo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo, iako dobro znamo da će pući.

On je vrlo nedruštven, to gotovo već znači da je on čovjek velikih sposobnosti.

(family.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)