Naime, kako je pojasnila, UG "Akcija Sarajevo", koje je i pokrenulo građansku inicijativu solidarnosti "Ja sam Muzej", provelo je višemjesečno istraživanje kada su stručnjaci iz različitih oblasti pokušali da shvate razmjere problema Zemaljskog muzeja, ali i ostalih šest institucija kulture od državnog značaja.

Također su, ističe, željeli predložiti eventualna rješenja za situaciju u kojoj se Muzej nalazi. Došli su do zaključka da, zbog veličine ove institucije te ogromnih troškova godišnjeg održavanja, nije moguće nastaviti preživljavanje uz "drakonski smanjena sredstva".

To je, kaže, i bio razlog zbog kojeg su proveli istraživanje i  napravili Policy analizu te pokrenuli akciju podrške Zemaljskom muzeju, ocjenjujući da su presudni za stvaranje svijesti o značaju javne podrške institucijama kulture i obrazovanja uopće.

- Također smatramo da bi eventualno rješavanje pitanja Zemaljskog muzeja pokrenulo postupak rješavanja statusa ostalih institucija kulture koje nemaju stalni način finansiranja - kazala je Kalender na pres-konferenciji u Sarajevu.

Analiza je, pojašnjava, pokazala da institucije poput Zemaljskog muzeja ne mogu preživjeti od sredstava koje same zarade, već da im je potrebna pomoć države.

S tim u vezi, prva preporuka istraživanja je da se djelovanje Zemaljskog muzeja BiH proglasi od interesa za sve nivoe vlasti u BiH, izuzev državnog, jer taj interes već postoji na osnovu važećih propisa.

Navela je i ostale preporuke koje uključuju imenovanje organa upravljanja i rukovođenja Zemaljskog muzeja, u skladu s pozitivnim pravnim propisima, osiguravanje javnog finansiranja Muzeja po uzoru na zemlje iz okruženja te osiguravanje poštivanja obaveza od države BiH koje proizilaze iz Konvencija UNESCO-a i Vijeća Evrope, čija je potpisnica.

Pozvala je bh. političare na svim nivoima vlasti da se odazovu dežuri u Muzeju, ali ne kao zvaničnici koji obnašaju svoje funkcije, već kao građani BiH.

Projekt-koordinatorica Udruženja Akcija Sarajevo Ines Tanović-Sijerčić zahvalila je građanima koji su tokom posljednjih dana u velikom broju podržali akciju. Naime, kako je navela, iako su na dežuru dnevno pozvali 15-20 građana, u Muzeju svaki dan dežura oko 100-150 ljudi.

To govori, ističe ona, koliko je građanima stalo do Muzeja, koliko im nedostaje te da žele da Muzej konačno "otvori svoja vrata".

Najavila je nastavak dežura i tokom narednih dana, a veliku podršku, kako je rekla, sigurno će pružiti i posjetioci Sarajevo film festivala za koje pretpostavlja da će posjetiti Muzej i pratiti ovu akciju.

"Dežuram za Muzej" dio je akcije kojom se poziva na solidarnost s radnicima Zemaljskog muzeja BiH. Ova inicijativa do oktobra okupit će javne ličnosti, kulturne i sportske radnike, akademske radnike, učenike i studente.

(Fena/mr)

<