Izvor: Revicon.info

Kina, Rusija, Brazil, Indija i Južnoafrička Republika incirali su i u djelo proveli ideju tešku sto milijardi dolara, na koliko se procjenjuje ekonomska zajednica tih pet država okupljena kroz Novu razvojnu banku i Fond. Direktan je to odgovor BRICS grupe na postojeće institucije kao što su MMF i Svjetska banka.

Invazija BRICS–a i osvajanje šireg tržišta svoje obrise dobili su u Brazilu prošle godine, da bi ovog utorka (21.07.) u Šangaju zvanično otpočela sa radom Nova razvojna banka čiji je početni kapital 50 milijardi dolara. BRICS grupa je politički moćna i ekonomski jaka organizacija koja je postala protuteg prije svih SAD, EU i Japanu.

Popularna nogometna lopta “brazuca”, posebno dizajnirana za Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se prošle godine igralo u Brazilu, još se kotrljala po travi i punila protivničke mreže na novoizgrađenim stadionima najmnogoljudnije i najveće južnoameričke države – dok su u tu zemlju pristizali avioni u kojima su bili neki od najviših svjetskih državnika...

BRICS grupa je politički moćna i ekonomski jaka organizacija koja je postala protuteg prije svih SAD, EU i Japanu

Finale SP je, naravno, događaj koji se ne propušta ni pod koju cijenu.

Među ostalim gostima, na brazilsko tlo, uspješno su prizemljeni i predsjednici Rusije, Kine, Indije, Južnoafričke Republike. Na aerodromu ih je srdačno, rekli bismo nešto srdačnije no ostale visoke goste, dočekala predsjednica Brazila, i njihov domaćin, Dilma Rousseff. Razloga za nešto više osmijeha na licu brazilske predsjednice prema baš ovim gostima je dosta, a najvažniji svakako leži u činjenici da spomenute četiri zemlje, uz Brazil, čine BRICS.

Pod tim pojmom i oko ove ideje okupile su se zemlje s tzv. najvećim rastućim ekonomijama u svijetu. Iščitavajući zvanične podatke, lako se da uočiti kako na tih pet država otpada 40% od ukupno živućeg stanovništva na zemlji, odnosno, prostorno gledajući, te države zauzimaju 25% ukupne kopnene teritorije Zemljine kugle.

Predsjednica Rousseff, vidno razočarana neuspjehom domaće selekcije na svjetskom prvenstvu –“selecao” se propisno obrukao visokim i za cijelu naciju ponižavajućim rezultatom u polufinalu SP od Njemačke, 1:7 – gledajući finale između Argentine i Njemačke, u društvu visokih gostiju koje je, takoreći, s aerodroma direktno uvela na stadion, mislima je bila puno dalje: u gradu Fortaleza, sjedištu savezne države Ceara. Upravo je Fortaleza označen kao mjesto na kojem će ekonomsko-politički saveznici, što je definicija koja slobodno može ići uz odnose koji vladaju između spomenutih zemalja, udariti temelje nečega što predstavlja odgovor zemalja BRICS-a prema, prije svih, SAD-u, EU – i i Japanu. Riječ je o, nazovimo je, BRICS-ovoj verziji MMF-a i Svjetske banke, to jest o stvaranju Razvojne banke i Fonda teškog 100 milijardi dolara.

Razloga za nešto više osmijeha na licu brazilske predsjednice prema baš ovim gostima je dosta, a najvažniji svakako leži u činjenici da spomenute četiri zemlje, uz Brazil, čine BRICS

Razvojna banka i fond, oboje pod pokroviteljstvom pet država – članica BRICS-a, djelovat će kao posebne institucije. Dogovoreno je kako će ukupni kapital banke iznositi 50 milijardi dolara. Od toga, početnih 10 milijardi bit će uplaćeno u banku u narednih sedam godina. Ostatak od 40 milijardi dolara daje se u obliku bankovnih garancija.

Punjenje fonda predviđeno je na nešto drugačiji način i u osnovnim crtama ono bi se odvijalo tako da njegovu osnovu čine rezerve u svakoj državi koja je članica BRICS-a. Ostavljena je mogućnost da se taj novac, ukoliko se uoče poteškoće u platnoj bilanci neke zemlje, može prebaciti za saniranje nastale štete.

Kina - pokretačka snaga novog financijskog diva

Već sada se zna kako lidersku ulogu unutar cijelog procesa ima Kina. Zemlja koja raspolaže najvećim deviznim rezervama, u poređenju sa svim drugim u svijetu, u razvojni fond će ubrizgati 41 milijardu dolara. Znatno manje, po 18 milijardi dolara, izdvojit će Brazil, Indija i Rusija, dok finansijski najslabija članica BRICS-a, JAR, sudjeluje s pologom od 5 milijardi dolara.

Najviše prometa, usluga i trgovine unutar ove grupacije, da tako kažemo, vrti se oko Kine. Uloga zamajca i pokretačke snage nesumnjivo pripada ovom azijskom gigantu... Recimo, brazilski izvoz u Kinu, s milijarde dolara koliko je iznosio u 2000., porastao je na 46 milijardi dolara u 2013. Podatak je to koji dovoljno jasno pokazuje šta i koliko Kina znači za zemlje BRICS-a.

Već sada se zna kako lidersku ulogu unutar cijelog procesa ima Kina. Zemlja koja raspolaže najvećim deviznim rezervama, u poređenju sa svim drugim u svijetu, u razvojni fond će ubrizgati 41 milijardu dolara

Ekonomski gledano, BRICS je osnivanjem vlastite Razvojne banke i Fonda došao u situaciju da finansira brojne, velike i skupe projekte. Tako će se banka za razvoj baviti kreditiranjem zajedničkih projekata vezanih za prometnu i energetsku infrastrukturu, kao i za razvoj industrije. Ne treba posebno naglašavati kako će uvjeti pod kojima se dižu zajmovi biti iznimno povoljni, izvođači će dolaziti iz zemalja koje čine BRICS, a da se ništa ne prepušta slučaju svjedoči podatak kako je za početak naredne godine najavljena realizacija prvih projekata.

Rusija je, zvanično, pred BRICS izašla s 50 projekata i inicijativa, a sličan poslovni plan i scenarij imaju Kina, Brazil i Indija. Relativna sporost koja je prisutna i usporava bržu realizaciji cjelokupne ideje i projekata koji je prate, proizlazi iz činjenice da sve zemlje BRICS-a nisu spremne osnivati naddržavna tijela i agencije koji bi lakše upravljali cijelim procesom. Stoga se može reći da jedan oblik sada prisutne virtualizacije unutar BRICS grupe traži konkretna i brza rješenja.

Nedavno završeni samit BRICS-a, održan u Rusiji, to je i potvrdio. Objelodanjeno je niz konkretnih projekata i donesenih odluka koje prate proces uspostave banke i fonda. Precizno je navedeno kako će do kraja godine svaka država iz grupe BRICS predložiti svoje projekte, od kojih će razvojna banka (RB) odabrati one najučinkovitije. Finansiranje tih projekata započet će početkom naredne godine.

Na stolu Poslovnog vijeća BRICS-a koje se usko bavi i radom RB (Poslovno vijeće čine predstavnici iz svih pet država) već se našao prijedlog Brazila za izgradnju transoceanske trase, koja bi trebala umrežiti teritorij Brazila, Argentine, Paragvaja i Čilea. Uz ovaj, kao potencijalno prihvatljiv i vrlo vjerovatno ubrzo finansiran projekat, spominje se izgradnja visokobrzinske željezničke magistrale Moskva–Kazanj. To nije ništa drugo do uvod u, recimo to tako, “željezničku autocestu”između Moskve i Pekinga.

Koo potencijalno prihvatljiv i vrlo vjerovatno ubrzo finansiran projekat, spominje se izgradnja visokobrzinske željezničke magistrale Moskva–Kazanj. To nije ništa drugo do uvod u, recimo to tako, “željezničku autocestu”između Moskve i Pekinga

U principu, na primjerima ova dva projekta, uočava se i definira uloga i zadatak Poslovnog vijeća kao koordinacijskog tijela unutar grupe. To, prije svega, podrazumijeva podsticanje rasta međusobne trgovine i privatnih investicija. Logika nalaže da je to u direktnoj vezi s uvećanjem ekonomskog rasta ovih zemalja.

“Put svile” i invazija na Europu

Iako možda nije do kraja precizno rečeno, a u cijeloj priči oko BRICS-a nedostaje još poneka kockica, poput recimo zajedničke valute i krovnih institucija, sve ono što se događa s ekonomskom fuzijom pet država u jednom svom obliku podsjeća na principe i funkcioniranje kakvo imamo unutar EU. Iako, svaka država od pet koje čine BRICS odbija takvu usporedbu, ne može se poreći kako je ovdje riječ o političko-ekonomskom savezu koji ima za cilj ojačati vlastite pozicije i položaj, koristeći pri tome raspoložive resurse i usuglašene zakone u poslovanju.

U ovom kontekstu, informacija s kraja prošle godine koja govori o tome kako su Kina i 20 azijskih država potpisale Memorandum o razumijevanju za uspostavu nove međunarodne banke za Aziju, nije uopće zanemariva. Kao jamac funkcioniranja buduće institucije, Azijske banke za infrastrukturna ulaganja (AIIB), opet se pojavljuje Kina. Planovi su gotovo jednaki onome što je navedeno i izneseno kod osnivanja RB BRICS grupe i načina njenog funkcioniranja: izgradnja cesta, željeznica, elektrana i telekomunikacijskih mreža. S tim da su svi projekti vezani isključivo za azijsko tlo.

Ne treba onda nikoga čuditi što je prije nekoliko dana Anton Siluanov, ruski ministar finansija, poručio kako “Razvojna banka BRICS-a mora raditi u konkurentnoj sredini”, budući da je osnovana nakon Azijske banke za infrastrukturne investicije. Ovdje je, to je barem jasno, riječ o usklađivanju djelatnosti dviju banaka i po mogućnosti realizaciji zajedničkih projekata koji su u interesu država članica koje čine strukturu jedne ili druge banke. Siluanov je to i potvrdio, navodeći interes Rusije i Kine za razvoj ekonomskog puta svile.

Brazil nije osvojio Svjetsko prvenstvo u fudbalu, ali je zato svijetu podario ekonomsku platformu kojom se stvara moćna i utjecajna bankarska zajednica poduprta razvojnim fondovima...

Ekonomski pojas “Puta svile” (zovu ga i “Novi put svile”) državni je kineski projekat u cilju stvaranja transportnog, energetskog i trgovačkog koridora između zemalja centralne i južne Azije i Evrope. Još prije dvije godine, iz Kine su došle najave kako će za taj projekat izdvojiti 40 milijardi dolara kroz specijalni fond. To usko koincidira s visinom finansijskog uloga Kine koji je namijenila Fondu BRICS-a, o čemu smo pisali. Praktično, taj “Novi put svile” spojio bi se i povezao s Euroazijskim ekonomskim savezom koji uz Rusiju čine još tri članice nekadašnjeg SSSR: Bjelorusija, Kazahstan i Jermenija. Obrisi moćnog ekonomskog bloka i širokog tržišta formiranog na ovaj način jasno se naziru.

Kada smo već kod priče o ekonomskom putu svile i širenju Kine na evropski kontinent, treba navesti i njihovu kupovinu kontejnerskog terminala luke Pirej u Grčkoj.Ta investicija Kini omogućuje izvanredne pretpostavke za spajanje kopnenog i morskog puta, što je vrlo bitno ako govorimo o njenoj ekonomskoj ekspanziji. Ne treba sumnjati i o postepenom otvaranju ovog dijela Evrope i njegovom pretpočinjavanju Kini, u čemu će luka Pirej imati važnu ulogu.

Dakle, vratimo se na početak naše priče. Brazil nije osvojio Svjetsko prvenstvo u fudbalu, ali je zato svijetu podario ekonomsku platformu kojom se stvara moćna i utjecajna bankarska zajednica poduprta razvojnim fondovima. Sve to odvija se kroz BRICS grupu država.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook