Bez Sunca na Zemlji nema života, no koliko je ono veličanstveno, toliko je i opasno, ponajprije zbog štetnog zračenja koje odašilje. Sunce proizvodi elektromagnetsko zračenje, od kojih je nama vidljiv samo jedan manji dio. 

Podjela elektromagnetskog zračenja:

Infracrveno zračenje 

Radiovalovi

Mikrovalno zračenje

Infracrveno zračenje 

Vidljiva svjetlost

Ultraljubičasto zračenje

Rendgensko zračenje

Gama zračenje

Dok je infracrveno zračenje nevidljivo, ono se na koži može osjetiti u obliku topline. Ultraljubičasto ili UV zračenje čovjek ne može percipirati niti jednim osjetom, a iznad njega se nalazi samo rendgensko i gama zračenje koje su potencijalno opasni, pa i u većoj mjeri fatalni za ljude.

U videu snimljenom UV kamerom pogledajte kako nas sunce vidi, odnosno koja je razlika između nošenja i nenošenja kreme sa zaštitnim UV filterom:

Podjela UV zračenja:

Ultraljubičasto A ili dugovalno područje

Blisko UV

Ultraljubičasto B ili srednjevalno područje

Srednje UV

Ultraljubičasto C ili kratkovalno područje

Daleko UV

Vakuumsko UV

Duboko UV

Super UV

Ekstremno UV

Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UVA, UVB i UVC. Najjači tip UV zračenja jest ono s oznakom "C" koje se nalazi blizu mekom rengenskom zračenju. Ozonski omotač zaustavlja 97 do 99 posto ultraljubičastog zračenja da dođe do Zemljine površine, no jedan dio UV-B zraka i veći dio UV-a ipak dolaze do nas. 

UV indeks zračenja

UV indeks zračenja je broj koji pokazuje intenzitet sunčevog ultraljubičastog zračenja, tj. opasnost koja nam prijeti od njega. Uz pomoć prognoze UV indeksa zračenja, možemo planirati koliko vremena smijemo provesti na direktnom suncu tj. kojim je danima sunce bolje u potpunosti izbjegavati.

Manje od 2: Nema rizika od izlaganja (>60 min - treba nositi naočale i zaštitni faktor). Ljudi s vrlo osjetljivom kožom i novorođenčad trebaju biti na oprezu.

Od 3 do 5: Umjeren rizik opasnosti kod izlaganja (Od 30 do 60 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu). Ljudi s osjetljivom kožom bi trebali nositi i odjeću s dugim rukavima, jer opekline mogu dobiti već za 20 minuta.

Od 6 do 7: Visok rizik opasnosti kod izlaganja (<30 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu). Ljudi s osjetljivom kožom i djeca mogu dobiti opekline za manje od 20 minuta.

Od 8 do 10: Veoma visok rizik opasnosti kod izlaganja (<20 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu i biti u hladu). Djeca mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta.
Od 11 i više: Ekstremno visok rizik kod izlaganja (<10 min - treba nositi naočale, zaštitni faktor, kapu, biti u hladu i ne izlaziti od 10 do 16 sati). Djeca mogu dobiti opekline za manje od pet minuta.

Potreba za zaštitom

Izlaganje UVB i UVA zračenju izaziva kratkotrajno oštećenje kože u obliku crvenila i opeklina, no može uzrokovati i prerano starenja te mutaciju stanica, koja naposljetku može rezultirati rakom kože. Do nedavno se vjerovalo kako je za nastanak raka kože i trajnog oštećenja zaslužno isključivo UVB zračenje, dok UVA uzrokuje samo tamnjenje kože.

Brojne studije dokazuju da su UVA zrake podjednako krive za oštećenja stanica, što dokazuje sve veći broj slučajeva raka kože nakon korištenja solarija, koji emitiraju isključivo UVA zrake, upozorava američko Udruženje za zaštitu od raka.

(24sata.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)