Nakon zadnje odigrane predstave u takmičarskom programu XIV. festivala bh. drame Zenica Sarajevo 2015.  u subotu, 16.5. u BNP-u Zenica održana je konferencija za štampu na  kojoj su saopštene odluke o nagradama.

Žiri publike XIV. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica-Sarajevo 2015. u slijedećem sastavu: Aida Suljagić (predsjednica), Una Selimović (članica) i Irfan Subašić (član) na sjednici održanoj jednoglasno je donio slijedeću odluku -  Nagrada publike za najbolju predstavu: „Balkanski rekvijem“ u režiji Stevana Bodrože

OBRAZLOŽENJE:

Zbog sjajnog rediteljskog rješenja, tri dramska teksta različitih autora, izvrsne glumačke igre, kao i afirmacije savremenog bosanskohercegovačkog teksta, a što je ujedno i jedan od ciljeva Festivala bosanskohercegovačke drame.

Stručni žiri XIV. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica-Sarajevo 2015. koji je radio u sastavu: prof.dr. Darko Lukić ­– dramski pisac, teatrolog i pozorišni producent iz Zagreba (predsjednik), Alen Muratović – glumac, vanredni profesor na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu (član) i Sabina Kulenović – diplomirana glumica iz Zenice (članica), nakon odgledanih ukupno devet selektiranih predstava u Glavnom programu Festivala, u periodu od 8. do 16. maja/svibnja, na, donio je slijedeću odluku sa obrazloženjima:

1. Nagrada „Miodrag Žalica“ za najbolji izvedeni bosanskohercegovački dramski tekst dodjeljuje se:

Dramskom djelu "Kino oko", autora Almira Imširevića.

Obrazloženje: Tekst je izveden kao prvi dio trilogije "Balkanski rekvijem". Napisan kao imaginarni monolog nepoznate žrtve rata, tekst uspješno iskoračuje iz pravolinijske naracije u vremenu te, ostvarujući složene emocionalne efekte, snažno djeluje na publiku.

2. Glavna nagrada Festivala za najbolju predstavu u cjelini dodjeljuje se:

Predstavi "Balkanski rekvijem", u koprodukciji BNP Zenica / Wien Kultur, I Trembles, Theater Hundsturm / Internacionalni teatarski festival MESS

Obrazloženje: Projekt vrlo uspješno usklađuje veliki broj raznovrsnih umjetničkih elemenata, od tri dramska teksta, preko sigurne režije i izvrsne glume, maštovitog scenskog pokreta, funkcionalne likovnosti do logične dramaturške i režijske povezanosti svih dijelova u uravnoteženu, vrlo snažnu teatarsku cjelinu.

3. Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se: Stevanu Bodroži, za režiju predstave "Balkanski rekvijem".

Obrazloženje: Povezujući tri potpuno raznorodna dramska predloška i tri odvojene priče u jedinstvenu scensku cjelinu, režiser je znalački i vješto vodio radnju, vrlo pažljivo održavao ritam predstave, a u glumačkim kreacijama prepoznaje se precizan rediteljski rad s glumcima. Kao voditelj brojnog i složenog internacionalnog tima, Bodroža je najzaslužniji za izvanredan konačni rezultat predstave.

4. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u kategoriji glumac dodjeljuje se:

Robertu Finsteru, za ulogu N.N. u predstavi "Balkanski rekvijem".

Obrazloženje: Finster je demonstrirao o kakvoj glumačkoj zrelosti se radi u promišljanju i realizaciji uloge. Vješto biranim radnjama u odnosu na date okolnosti, dobijamo utisak izvrsne jednostavnosti i lakoće u sprovođenju glumačkog zadatka.

5.  Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u kategoriji glumica dodjeljuje se:

Sylviji Haider, za ulogu Zoje u predstavi "Balkanski rekvijem".

Obrazloženje: Sylvia Heider u ulozi Zoje potvrđuje glumačku zrelost i autentičnost. Cijelim sobom biti upleten u dramsku radnju je odlikovalo Silvijinu izvanrednu kreaciju u tumačenju lika Zoje.

5. Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca/glumice dodjeljuje se:

Borisu Leru za ulogu Prebijenog u predstavi "Teferič", produkcija Kamerni teatar 55 Sarajevo.

Obrazloženje: Borisova prisutnost na sceni odlikuje se izvanrednom koncentracijom u provođenju karaktera i snažnom unutrašnjom radnjom koja rezultira iskrenom emotivnošću.

6. Nagrada za najbolju epizodnu ulogu dodjeljuje se:

Jeleni Kordić - Kuret za ulogu Bake u predstavi "Kokoš", produkcija Internacionalni teatarski festival MESS i Sarajevski ratni teatara SARTR.

Obrazloženje: Ono što je značajno za ulogu Bake u predstavi "Kokoš" je vještina brze glumačke promjene i njenog konsekventnog provođenja. Jelena je tačno biranim radnjama osiguravala kontinuitet u sprovođenju lika.

7. Nagrada „Radovan Marušić“ za najbolje likovno oblikovanje predstave (scenografiju, kostimografiju ili dizajn svjetla) dodjeljuje se:

Vedranu Hrustanoviću, za scenografiju za predstavu "Balkanski rekvijem".

Obrazloženje: Vedran Hrustanović je korištenjem minimalnih izražajnih sredstava stvorio funkcionalan scenski prostor koji je dobro upotpunio režijsku ideju predstave.

i

Adisi Vatreš-Selimović, za kostimografiju u predstavi "Teferič", produkcija Kamerni teatar 55 Sarajevo.

Obrazloženje: Adisa Vatreš-Selimović je veliki broj kostima kreirala maštovito, nudeći mnoštvo detalja koji su doprinosili oblikovanju glumačkih uloga.

8. Nagrada za najbolju scensku muziku dodjeljuje se:

Drašku Adžiću za muziku u predstavi "Natatorijum", u produkciji Narodnog pozorišta/Narodnog kazališta/Nepszinhaz Subotica.

Obrazloženje: Adžićeva mizika, namjenski komponovana za ovu predstavu, živom izvedbom na sceni doprinosi stvaranju scenske atmosfere i potencira dramaturške elemente predsta

9. Nagrada „Antun Marinić“ za najbolji scenski pokret dodjeljuje se:

Sanji Burić za scenski pokret u predstavi "Balkanski rekvijem".

Obrazloženje: Scenski pokret u predstavi "Balkanski rekvijem" direktno se naslanja na osnovnu radnju i doprinosi razvoju iste. Vrlo pažljivo, delikatno, gotovo nenametljivo pokret u predstavi daje dodatnu notu i afirmiše radnju u cjelini.

10. Specijalna nagrada Stručnog žirija dodjeljuje se:

Teatru Istanbul Devlet Tivatrosu (Državni teatar Istanbul) za afirmaciju bosanskohercegovačkog dramskog teksta u turskom teatarskom prostoru.

11. Specijalna nagrada Stručnog žirija dodjeljuje se:

Predstavi "'Ajmo na fuka", u koprodukciji HNK u Mostaru i Narodnog pozorišta Mostar.

Obrazloženje: Nagrada se dodjeljuje kao priznanje za odlučan iskorak teatra prema novim mogućnostima umjetničke saradnje.

Specijalnu nagradu „ADEM ČEJVAN“, Direkcija XIV.  Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2015. dodijelila je dugogodišnjem, zaslužnom i uglednom bosanskohercegovačkom glumcu Dobrici Agatonoviću – Agi za sjajne glumačke kreacije i ukupan doprinos razvoju teatarske umjetnosti u Bosni i Hercegovini.

Specijalnu nagradu za afirmaciju bosanskohercegovačke književnosti u teatru dodijeljena je Istanbul Devlet Tiyatrosu za uvrštavanje u repertoar dramskog teksta 'Kad bio ovo bio film...' Almira Imširevića u režiji Bilge Emin, te za učešće s tom predstavom na XIV Festivalu bh. drame tokom kojeg je sa rukovodstvom Bosanskog narodnog pozorišta Zenica dogovoreno pokretanje koprodukcijskih projekata sa inscenacijama djela i drugih bosanskohercegovačkih dramatičara, međusobna gostovanja, razmjena teatarskih umjetnika i drugi oblici saradnje.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)