U intervjuu  za "Oslobođenje", kazao je da će  Misija MMF-a,  u kontekstu konsultacija po članu IV, posjetiti Bosnu i Hercegovinu u narednim sedmicama.

- Ovo će biti prilika da sa novim vladama razgovaramo o makroekonomskim izazovima sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina, kao i o politikama koje je neophodno poduzeti da bi se suočili sa tim istim izazovima. Ova posjeta će, također, predstavljati i priliku da razgovaramo o modalitetima budućeg angažmana MMF-a u BiH - kazao je Atoyan.

Na upit koliko BiH može izdržati bez kredita međunarodnih finansijskih institucija, Atoyan je rekao da bi se u slučaju izostanka tranši od MMF-a, te potrebe za finansiranjem morale pokriti alternativnim izvorima finansiranja ili agresivnijom konsolidacijom potrošnje u javnom sektoru.

Upitan da li je BiH dostigla kritičnu tačku kada se država počinje gušiti u dugovima, Atoyan je kazao da javni dug BiH trenutno iznosi oko 45 posto BDP-a i veći je u odnosu na 33 posto BDP-a koliko je iznosio 2007. godine.

- To je za zemlju poput Bosne i Hercegovine, tačnije za zemlju u razvoju sa režimom fiksnog kursa razmjene i bez pristupa međunarodnim tržištima kapitala, prilično visoka za duženost. Takav nivo zaduženosti čini zemlju osjetljivom na ekonomske šokove. Potrebno je da javni dug čvrsto krene silaznom putanjom, kako bi se smanjilo opterećenje koji dug vrši na ekonomiju i kako bi se osigurala fiskalna održivost. Reformske napore treba usmjeriti na smanjenje veličine javnog sektora, unapređenje strukture rashoda, reformu programa davanja, te bolje upravljanje javnim finansijama - rekao je Atoyan.

Međutim, kako je istaknuo, jednako važnu ulogu u smanjenju tereta duga za ekonomiju ima i visoka stopa ekonomskog rasta. A da bi to ostvarili, neophodno je ubrzati dinamiku provođenja strukturalnih reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i prilagoditi legislativu tržišta s ciljem povećanja zaposlenosti.

Odogovarajući na pitanje da li očekuje da će država posegnuti za povećanjem poreza kako bi osigurala servisiranje dugova i hoće li to narušiti trenutnu kakvu-takvu ravnotežu tržišta, kazao je:

- Za to je neophodna fiskalna konsolidacija. Međutim, naše dugogodišnje stajalište je da bi bolje bilo  poboljšati naplatu prihoda kroz proširenje poreske osnove i boriti se protiv poreske evazije i reducirati ogroman javni sektor uz poboljšanje kako kvaliteta socijalnih davanja, tako i usmjeravanje istih. Također, naše analize sugerišu da je poresko opterećenje rada dosta visoko i da  veliki dio tog opterećenja dolazi od doprinosa za socijalno osiguranje. Visoko opterećenje rada destimuliše ulazak na tržište rada ili prelazak iz neformalne u formalnu zaposlenost - kazao je za "Oslobođenje" Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

(Fena/mr)