Bez obzira da li je Evropska unija ukinula unutrašnje kvote između svojih članica ili ne uvoz mlijeka iz Evropsku uniju u Bosnu i Hercegovinu je regulisan Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i mi već imamo zaštitne mjere koje su značajne i koje omogućavaju dovoljnu zaštitu domaćoj proizvodnji, istakao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Naglasio je da je to najvažnije, a što bh. javnost ne zna. 

"To je moj stav. Na svaki litar mlijeka mora se platiti odgovarajuća carina i određeni prelevman. Možda ovo nije trenutak da govorim tačan iznos, ali mi svoju energiju treba da usmjerimo na to da ove zaštitne mjere ostaju i dalje jer imamo veliki pritisak da se ove zaštitne mjere u budućnosti ukinu posebno nakon ulaska Hrvatske u EU, jer se od nas traži da izvršimo adaptaciju SSP-a za određene proizvode, pa u ovom slučaju i mlijeko", naveo je Šarović. 

Ministar Šarović naglašava da je pitanje oko kvota prevashodno unutrašnje pitanje Evropske unije i njihovih odnosa u mljekarskom sektoru.

"Vidjeli smo da ni ta odluka koja stupa na snagu neće proći tako glatko, posebno kada su u pitanju mali proizvođači, male mljekare. Mi kao Bosna i Hercegovina, ali ni bilo koja druga zemlja iz regiona, ili bilo koja druga zemlja koja nije iz Evropske unije ne možemo utjecati na unutrašnju odluku, unutrašnje pitanje EU. To je potpuno jasno. S druge strane mislim da se neke reperkusije na Bosnu i Hercegovinu ne mogu očekivati odmah i bilo koja zemlja u okviru Evropske unijene ne može povećati proizvodnju mlijeka odmah. To je pitanje mjeseci i na samom kraju godine ćemo moći sagledati ukupne efekte. Na nama je da sagledavamo sve mjere pa uključujući i ovu mjeru", ocijenio je Šarović. 

- Ispuniti uslove za izvoz 

BiH svoju energiju, naveo je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao zemlja mora prevashodno usmjeriti na to da ispuni uslove da izvozi u EU, Hrvatsku i druge zemlje u koje je tradicionalno izvozila. 

"Možda je to najvažniji zadatak za ovu novu administraciju i za Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će to biti jedan od ključnih prioriteta", istakao je Šarović.

Rješavanje pitanja između BiH i Hrvatske, odnosno EU koje se tiče zahjeva za adaptacijom SSP-a ministar je ocijenio iznimno važnim. 

"Mi ne pregovaramo sa Hrvatskom, nego sa EU. Oni u ime Hrvatske traže adaptaciju SSP-a i mi smo spremni za pregovaranje, ali imamo i svoje interese. Svoju pregovaračku poziciju,  EU ima svoju, pa u svakom slučaju tražit ćemo najbolje rješenje. Mi moramo štititi interese Bosne i Hercegovine", naveo je Šarović. 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ocijenio je kako je odluka Republike Turske vezano za izvoz određene kvote mesa iz BiH po povoljnijim uslovima "aranžman u korist Bosne i Hercegovine i njenih izvozno orjentisanih proizvođača".

"Radi se o 15.000 tona mesa. To je značajna količina i pod povoljnim uslovima. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom i trebamo ga iskoristiti pa u ovom slučaju i kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Mislim da smo dio količine isporučili Turskoj. Uvjeren sam da će doći vrijeme kada ćemo moći da u potpunosti odgovorimo ovom zahtjevu iz Turske", naglasio je Šarović.

Ministar je zaključio da "ima naravno i određenih problema, prvenstveno prepreka prevoza mesa i mesnih prerađevina preko teritorije EU koji nije dozvoljen".

"Avionski prevoz kojim se sada transportuje je skup. Poskupljuje proizvodnju, ali na nama je da tražimo rješenja i pomognemo domaćim proizvođačima i izvoznicima da to rade pod najpovoljnijim uslovima", smatra Šarović.

- Stvoriti ambijent za ulaganja 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH smatra važnim saradnju i ulaganja iz Turske u Bosnu i Hercegovinu.  

"Turska jeste sigurno značajan partner Bosni i Hercegovini. Razmjena između dvije zemlje raste iz godine u godinu. Možda ono što mi treba da radimo je da taj spoljnotrgovinski bilans bude izbalansiran i da BiH učini napor da više roba izvozi u Tursku. Sada je mnogo više uvoza iz Turske i mislim da su međunarodni sporazumi koje imamo sa Turskom takvi da nam daju odgovarajuću šansu i mi treba apsolutno  da je iskoristimo. Jedna od njih je i ona o kojoj smo razgovarali - kada je u pitanju izvoz mesa. A, i nekih drugih proizvoda gdje se otvaraju perspektive kao što je izvoz  mlijeka i nekih drugih ne samo poljoprivrednih nego i drugih industrijskih proizvoda", ocijenio je Šarović. 

 Da bi Bosna i Hercegovina bila privlačna za investicije iz Turske i bilo koje druge susjedne zemlje ili dalekih zemalja, ocjena je ministra Šarovića ona treba prije svega da bude stabilna zemlja sa predvidivim ekonomskim kretanjem i da ima stabilne institucije.

"Mislim da je to temelj bilo kakve dobre investicione klime u zemlji", smatra Šarović.

Navodi da je mnogo činioca koji u tome mogu da doprinesu: ne samo institucije na državnom nivou, nego i entitetske, kantonalne, opštinske, i svakako privredene komore i udruženja.

"Savjet ministara i ja kao ministar spoljne trgovine značajan dio svog vremena, pažnje i energije usmjerit ćemo na povećanje konkurentnosti BiH. To je veoma važno. Mi smo na dnu svjetske ljestvice: najgori smo po konkurentnosti u regionu. Pretekle su nas zemlje poput Makedonije, Albanije i nekih drugih zemalja. Da bi neko uložio u ovu zemlju svoj novac mi moramo po konkurentnosti da budemo bolji od svih naših susjeda. To moramo svi dobro da zapamtimo. Trebamo da tu lakoću poslovanja dignemo na veći nivo, da povećamo ekonomske slobode, da taj ambijent za ulaganje bude privlačan za sve one koji žele da ulažu u Bosnu i Hercegovinu", zaključio je ministar Šarović.

- Gasovod važan za BiH, prodaja oružja po zakonu

Na tom putu, istakao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, dio će svakako uraditi ministarstvo i Vijeće ministara, odnosno državne institucije BiH, a dio je na entitetima RS-u i FBiH.

"Ne može se na građevinsku dozvolu čekati mjesecima, ne može se na priključak električne energije također, čekati po pet - šest mjeseci. Ne možemo po tome ili nekim drugim parametrima da budemo 160 od 180 zemalja u svijetu ukoliko želimo da bilo ko ovdje donese svoj novac. Moramo da budemo daleko, daleko bolji i privlačniji", poručio je ministar Šarović. 

Ministar podržava da BiH bude dio rute kroz koju će prolaziti trasa gasovoda. 

"Kada je u pitanju priča oko Južnog toka ili što bi trebalo da bude alternativa Južnom toku, a to je ovaj gasovod koji dolazi u Tursku, mnogo je različitih informacija. U svakom slučaju mi ćemo pažljivo pratiti razvoj događaja i prilagoditi se zajedno sa zemljama regiona jer Bosna i Hercegovina treba da ima sve alternativne mogućnosti i pravce snabdijevanja ovim energentom. Naravno, tu je u pitanju i ovaj drugi gasovod koji ide preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i Hrvatske, govorimo o Jadransko-jonskom gasovodu", rekao je Šarović.

Naglasio je da zastupa stav da bilo koji pravac nije viška BiH, pogotovo ako se radi o tranzitnim pravcima i mogućnosti ubiranja tranzitnih taksi.

"Zašto bi nam to bilo viška: jer svaka druga mogućnost pa i priključenja znači velike investicije za BiH. Tako da ćemo imati kada je u pitanju naša zemlja inicijativu i nećemo sjediti skrštenih ruku", poručio je Šarović.

Interesovalo nas je da li će kao ministar podržati prodaju naoružanja iz BiH Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji gdje se za to pokaže interes. 

"Nisam učestvovao u kreiranju rješenja za ovaj slučaj (oko stopiranja prodaje oružja Ukrajini). To je nešto što je završeno prije mog dolaska. Svako osjetljivo pitanje, pa i ovo kada je u pitanju Ukrajina ili protivljenje izvoza oružja Ukrajini trebamo pažljivo da razmotrimo. O tome svoj stav treba da kažu nadležne institucije, u prvom redu Predsjedništvo BiH. Mi sa svoje strane ćemo gledati da ispoštujemo svaku proceduru i da svaki izvoz bude u skladu sa važečim zakonima BiH ne stavljajući se na bilo koju stranu i ne ulazeći u bilo kakve komplikovane odnose", naveo je Šarović.

- Cilj ulazak u WTO 

Istakao je da je to poruka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali i poruka namjenskoj industriji u BiH.

"Ne govorimo o konkretnom slučaju, ne govorimo o konkretnoj zemlji, govorimo uopšte o poziciji ovog ministarstva", naveo je Šarović. 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH posebno važnim smatra ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

"Mi ćemo postaviti jasno svoj cilj da BiH bude dio WTO-a. Tu postoji još par prepreka, par bilateralnih sporazuma sa zemljama, mislim da se radi o Ukrajini i Brazilu, Naš cilj je dostižan. Da li će on biti dostižan ove godine vidjet ćemo, ali ćemo intenzivno pregovarati i nadam se da ćemo biti na pragu prijema. Da li ćemo uspjeti da stignemo u ovoj godini ne bih mogao da prognoziram, ali da ćemo sve učiniti da to bude ove godine, na to se svakako može računati", poručio je Šarović.

Zanimalo nas je da li na putu reformi koje je pred sebe postavio kao ministar, odnosno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH očekuju i iz entiteta Republika Srpska. 

"Mislim da je RS kroz izjavu koja je prošla parlament RS, parlamentarnu proceduru BiH prihvatila sve reformske procese. Mislim da će ovo o čemu sam ja govorio da se uklapa u jedan opšti interese cjelokupnog društva uključujući i RS. Mi možemo da vodimo, imamo možda i različita mišljenja kao predstavnici različitih političkih stranaka, ali generalni pravac je nešto što je zajedničko", stava je Šarović.

(AA/mr)