Video/ Misterija za nauku, nada za vjernike

U ovaj manastir hrle nerotkinje iz BiH, Srbije i Crne Gore: Sve redom dožive čudo!

Žurnal23.03.15, 17:05h

U ovaj manastir hrle nerotkinje iz BiH, Srbije i Crne Gore: Sve redom dožive čudo!
Godinama monahinje ove svetinje pomažu parovima bez potomstva koji lijek svojoj muci traže u koporinskoj molitvi

 

U manastir Koporin u Šumadiji nerotkinje iz cijele Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine dolaze po molitvu za porod. Prema pričama monahinja nije poznat tačan broj bračnih parova koji su zahvaljujući molitvama u Koporinu dobili djecu.

 

Godinama monahinje ove svetinje pomažu parovima bez potomstva koji lijek svojoj muci traže u koporinskoj molitvi. One vjeruju da nerotkinjama pomaže jedan od najvećih srpskih svetaca - sveti despot Stefan Lazarević, čije se mošti nalaze u ćivotu u manastiru.

 

"Poznati slikar i ikonopisac iz Beograda dobio je kćerku zahvaljujući našoj molitvi. U znak zahvalnosti uradio nam je jednu veliku ikonu, u čijem uglu stoji djevojčicino ime", ispričala je jedna od monahinja.

 

"Mnogo više je anonimnih ljudi kojima smo ovdje izmolili porod. Javljaju nam se redovno i posjećuju nas za velike praznike. Molitva koju čita naš duhovnik pomaže svima koji vjeruju", rekla je monahinja.

 

Manastir ima i izvor ljekovite vode, koji je, prema predanju, nastao na mjestu gde je despot Stefan pao poslije ranjavanja. Voda se odnosi i čuva poput bogojavljenske i daje se teškim bolesnicima.

 

Najviše je, ipak, vjernika koji su ovoj svetinji zahvalni zbog ostvarenog potomstva. Oni obavezno dolaze svakog prvog i petnaestog augusta, u dane manastirskih slava, kako bi se još jednom poklonili svecu.

 

Poznatom pjevaču zabavne muzike na Hilandaru su preporučili da sa suprugom dolazi na velike praznike u Koporin. On je potom, kako su rekle monahinje, dobio dvije kćerke.

 

Manastir je zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara, a posvećena je prenosu moštiju arhiđakona Stefana. Izgrađen je 1402. godine, posle Angorske bitke, a po stilu gradnje pripada kasnoj fazi moravske škole.

 

 

 

(kurir.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook