Foto/Sjećanje na najgoru nedjelju na Kozari u Drugom svjetskom ratu

Kad najmlađi postanu brojevi, 'Djeca iz pakla' Suada Mrkonjića u 20.10 na Cinema TV

Mediji16.03.15, 15:09h

Kad najmlađi postanu brojevi, 'Djeca iz pakla' Suada Mrkonjića u 20.10 na Cinema TV
'Čovjek je krhkiji od svijeta ali i tvrđi od kamena', vijetnamska je izreka, na koju se referira autor filma o potresnom svjedočanstvu stradanja ljudi sa Kozare u Drugom svjetskom ratu iz perspektive djeteta logoraša. Film 'Djeca iz pakla' na Cinema TV, prvom filmskom kanalu u BiH prikazuje se u okviru serijala 'Zlatne godine bh. filma' koji se realizuje u saradnji sa Filmskim centrom Sarajevo.

 

 

Kozara je bila naš Vijetnam, jer ratovi uvijek najviše pogađaju djecu!

 

 

Film ''Djeca iz pakla'' je posvećen djeci Kozare i Vijetnama. Snimljen je na osnovu dokumentarnog filmskog materijala za kojim se dugo tragalo i koji, do nastanka ovog filma nije bio poznat javnosti.
''Djeca iz pakla'' nastala su prema scenariju Dragana Markovića i u režiji Suada Mrkonjića.

 


Riječ je o sjećanju na ljeto 1942. i početak ofanzive 40 hiljada vojnika Trećeg rajha koji su počeli svoj kazneni pohod, u kom je gorila Kozara, dobra i pitoma planina, sa mnogo sela i zaseoka.
Uspomene na stradanja Kozare isprepleću se sa vijetnamskim nasiljem, mučenjem djece pod optužbama da su partizani, jednako kao i na Kozari gdje nikoga nisu poštedjeli, ni starce ni djecu.

 

 

djeca-iz-pakla-1

 

 

Nastavak tragedije je uslijedio, u vidu slanja ljudi u logore koji se više nikada nisu vratili, u zabludi da će se možda spasiti sa sobom su nosili sve što su imali, od stoke do zavežljaja sa ponjavama i djevojačkim ruhom.
Stariji su odvedeni u Jasenovac iz kog nije bilo povratka. U logoru Stara Gradiška djecu su odvojili od majki.

 

 

djeca-iz-pakla

 

 

Mučenje djece u logoru bilo je na najgore načine, a stotinu njih u logoru je i pokopano, svjedoči o tome i 'pedantna' evidencija logorskog grobara.

 

 

djeca-iz-pakla-4

 

 

Suad Mrkonjić-Mrki rođen je 4. juna 1927. godine u Visokom. Prvi dokumentarni film ''Nafta i ljudi'' snimio je 1960. godine, a do svog posljednjeg filma ''Zapis u kamenu'' 1982. godine režirao je oko 30 kratkometražnih i dokumentarnih filmova.

 

 

Za svoj stvaralački rad dobio je mnoga domaća i inostrana priznanja. Za film ''Svatovi'' dodijeljena mu je specijalna diploma na međunarodnom festivalu u Italiji i diploma na smotri balkanskog etnografskog filma u Nišu. Srebrnog goluba je dobio za režiju filma ''Djeca pakla''. Njegov najuspješniji film bio je ‘'Fasade’' za koji je dobio priznanje na festivalu dokumentarnog filma u Oberhausenu i koji je imala priliku vidjeti publika CTV-a.

 

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ak)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook