Izvor: Jutarnji.hr/ Autor: Snježana Pavić

Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo, koja je devastirana još od rata i ima samo 2,5 hiljade stanovnika, početkom februara potpisao je načelni sporazum s Ismailom Ahmedom, direktorom tvrtke Buroj Property Development iz Dubaija, o gradnji velikog turističkog grada za odmor bogataša iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Vijest je gromoglasno tresnula: nepoznati Arapi odlučili su uložiti nevjerovatnih 4,5 milijardi maraka u bosansku općinu Trnovo s jedva 2,5 hiljade stanovnika.

Kakvi Arapi, kakve milijarde?!

Investitori su grupa biznismena iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, okupljena u kompaniji Buroj Property Development sa sjedištem u Dubaiju. Planiraju sagraditi turistički grad sa 40.000 ležajeva, s hotelima, apartmanima, luksuznim vilama i kompletnim pratećim sadržajem, od šoping centra do sporskih terena, ukratko sve što možete zamisliti u turističkom naselju koje očekuje posjećenost tokom cijele godine.

- Ovo je naša šansa koju ćemo sigurno iskoristiti - ističe načelnik općine Trnovo Ibro Berilo.

On je s direktorom tvrtke Buroj Ismailom Ahmedom početkom mjeseca u Sarajevu pred televizijskim kamerama i fotoreporterima potpisao načelni sporazum. Pa kako 40.000, toliko ljudi ne može smjestiti ni Dubrovnik?

- Ovo je veće od Dubrovnika, najveće turističko naselje u jugoistočnoj Europi - kaže za Jutarnji list načelnik općine Trnovo.

Bombastična investicija

Iste večeri državna televizija BH1 u udarnom terminu iza 20 sati priredila je emisiju o bombastičnoj investiciji, sa stručnjacima od Mostara do Banja Luke koji su trebali odgovoriti na ključno pitanje: je li to prevara ili je doista moguće da ozbiljni investitori samo tako banu u BiH s ogromnim parama?

Pored skeptika, dosta je onih koji ističu da ne treba baš svaku incijativu rušiti u temelju. Hm, ali kud baš u Trnovu? Još sedamdesetih mjesto je postalo poznato po pjesmi Teške industrije “Od Olova do Trnova”, o putu “preko brda i dolova” kojim ne može proći ni zvjerka nego samo ptica. U 21. stoljeću ipak su prevozna sredstva napredovala, probijene su nove ceste, a imamo i ralice pa nam je od centra Sarajeva do skijališta i hotela na Bjelašnici trebalo malo više od pola sata, usprkos gustom snijegu koji nije prestajao padati. Planine u BiH bilježe pravi turistički bum, kako je ovih dana javila sarajevska Slobodna Bosna: na širem području Sarajeva ima 10-ak posto više turista nego lani, a među 10 zemalja iz kojih im stiže najviše turista su Hrvatska, Južna Koreja, SAD i Kuvajt.

U Babinom Dolu na Bjelašnici nekoliko je hotela, ogromna zgrada s apartmanima, puno parkiranih automobila i djeca iz vrtića u školi skijanja. Dolje uz glavnu cestu je centar općine: ratom poharano Trnovo izgleda tako da ne biste povjerovali ni da čujete da se tamo gradi veća samoposluga, a kamoli milijarde dolara vrijedan projekt, ali stvari su drugačije kad ih gledate gore s planine, iz dobro ugrijanog ugodnog bara Hotela Bjelašnica, koji se diči s četiri zvjezdice.

Naime, Trnovo nije samo neugledno naselje na cesti od Sarajeva prema Drini i Foči, u sastav općine spadaju ogromna prostranstva Bjelašnice, Jahorine, Treskavice i Visočice. Tu su četiri planine i njihove padine, doline i prijevoji na više od 300 kvadratnih kilometara federalne općine Trnovo koja se proteže od Konjica u Hercegovini do Ustikoline na Drini. Mala općina, a obuhvaća četvrtinu ukupne površine Kantona Sarajevo! Turizam ovdje ima tradiciju, još od Zimske olimpijade 1984. imaju izgrađene hotele i skijaške staze, poznati su po selima na Bjelašnici u kojima ljudi žive kao prije stotinu godina, a imaju i pravu prašumu.

Ratna razaranja

Ibro Berilo je prijeratni nastavnik biologije i hemije, sada načelnik općine u trećem mandatu. Trenutno je u SDP-u BiH. Iz rata su izašli potpuno razoreni, a sada gotovo svako selo ima i asfalt i internet. Načelnik nam tumači kako nema ničeg čudnog u interesu Arapa za njihov kraj. Bjelašnica ima nevjerovatne turističke potencijale, znali su to još stručnjaci iz bivše Jugoslavije, samo što se na njihove projekte i strategije nakon Olimpijade niko nije obazirao.

Berilo tumači kako je čitava ta stvar s milijardama iz Dubaija daleko od čuda.

- Problem je valjda ta brojka, 4,5 milijarde. Mi smo konkretno razgovarali o 930 milijuna eura koliko bi oni uložili, a 4,5 milijardi je procjena tržišne vrijednosti kompleksa nakon gradnje - pojašnjava.

Na web stranici Buroja prenosi se informacija o 4,5 milijarde, ali nije jasno u kojoj valuti. Uostalom, zašto ne bi jedna tvrtka mogla uložiti toliki novac u turističko-nekretninski biznis?

Buroj čini skupina investitora, upravni odbor im ima 40 članova. Planirali su graditi hotelsko naselje u Turskoj, pa kad su lani odlazili u Tursku, na molbu zaposlenih u ambasadi BiH u Dubaiju svratili su i u BiH. Boravili su u BiH mjesec dana, najviše u Hercegovini, a na povratku su ih načelnici općina Hadžići i Trnovo zamolili da malo svrate i do njih.

- Odmah su ostali dva dana duže nego što su planirali. Mi smo ih odveli na Bjelašnicu, a ostalo su obilazili sami. Oduševili su se - kaže Berilo.

Za poduzetnike iz Dubaija dvije su stvari ključne: blizina aerodroma i iznimna kvaliteta zraka na Bjelašnici.

- Mi smo drugi na svijetu po bogatstvu ozona, kad dođete kod nas u 20 dana vam se kompletno promijeni krvna slika - uvjerava Ibro Berilo.

Takav je zrak, tvrdi, jako dobar za zdravlje, pa su im mnogi sportski klubovi dolazili na visinske pripreme.

- Arapima je to jako važno jer mnogi od njih zbog klime imaju astmu, i liječnici im preporučuju boravak u planinama. Ranije su odlazili u Siriju, ali sad to zbog rata ne mogu, pa su im rekli da biraju, ili BiH, ili Albaniju - objašnjava načelnik općine Trnovo.

Toliko im je to važno da su projekt nazvali “Buroj Ozone”. Isto to objašnjenje sa Sirijom ponavljaju nam i u hotelu u Sarajevu: sada srednja klasa Arapa više ne može tamo zbog rata, pa sve češće dolaze turistički u BiH.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)