Piše: Kristina LJEVAK 

Iako danas znamo da je avantura Pišonje i Žuge bila tipični mladalački hir, sličan bilo kom iz vremena kad se krađa ključeva očevog automobila svrstavala u jedan od rijetkih prestupa, uz razliku što su Pišonja i Žuga imali raznovrsniju ponudu jer su im očevi bili uposlenici Centrotransa, možemo je posmatrati kao metaforu jednog odrastanja, soundtrack vremena kada je zbir vlastitih mladalačkih želja rijetko sezao dalje od odlaska na more.

Statusni simboli Sarajeva sedamdesetih i osamdesetih godina podrazumijevali su neku drugu ikonografiju, daleku od onoga što je danas imperativ življenja. Tada su i nastale kultne pjesme Zabranjenog pušenja, najčešće iz pera Davora Sučića Sule, poznatijeg kao Seje Sexona, koji danas, nakon završenog scenarija za film ''Balada o pišonji i Žugi',' sa koscenaristom Vladimirom Đurđevićem završava i scenario za epizode televizijske serije koja će se takođe snimati. Film i seriju će režirati Aleš Kurt, a producent je Jasmin Duraković i produkcijska kuća Depo. 

Filmu je prethodila izuzetno uspješna pozorišna predstava izvođena u Zrenjaninu i beogradskom Ateljeu 212 prema adaptaciji Vladimira Đurđevića. 

Sejo Sexon: Ovo nije akcioni spektakl već mali film iz duše

Izbor reditelja Aleša Kurta bio je presudan zbog Sulinog otpora prema dva termina - gaža i odraditi. 

- Aleš je čovjek velikog senzibiliteta i duše, a ovo je upravo priča u kojoj je to akcenat. Znam da mu je stalo i da neće 'odraditi'. Ovo nije akcioni spektakl već mali film iz duše, sve se dešava na emocijama i on je pravi čovjek za to. Uvijek sam nastojao raditi sa ljudima kojima ova dva, moja omražena termina, nisu u rječniku, kaže Sula.

- Nemoguće je biti ravnodušan prema ovoj priči jer je važan dio mog identiteta, kao i nekih koletivnih osjećaja moje generacije. Kao što je i strip Alan Ford, film Valter brani Sarajevo, sve od Bruce Lee-a, etc. Nismo svi bili zaljubljeni u iste djevojke, ali jesmo u neke iste pjesme, knjige, mjesta i događaje, navodi reditelj Aleš Kurt.

- Balada o Pišonji i Žugi jeste, to jest biće, film o odrastanju, o iskrenom prijateljstvu dvojice klinaca. Nije ni prvi ni poslednji film na tu temu, to je manje-više opšte mesto, a ono što je tu autentično, jeste taj milje. Svaki grad ima svoj milje, svoj šmek, svoje heroje, svaka sredina nosi neku svoju posebnost, pa tako i to predratno Sarajevo iz koga Sejo Sexson i dan danas vuče inspiraciju. Ja u šali volim da mu kažem: Možeš ti da odeš iz Sarajeva na kraj sveta, ali neće Sarajevo iz tebe. I te pesme Pušenja, koje imaju vanrednu dramaturgiju, su vanvremenske. Večne su i jednako značajne i danas kao i pre trideset godina. Film ipak traži neki precizniji vremenski kontekst i za film nije isto da li Pišonja i Žuga maznu autobus osamdesetčetvrte, devedesetprve ili dvehiljadepetneste, smatra koscenarista Đurđević.

Vladimir Đurđević: Pesme 'Zabranjenog pušenja' su vanvremenske

- Naše priče jesu filmične, slaže se Sula i dodaje da se svaki režiser radovao saradnji sa Pušenjem na snimanju spotova jer nije morao pisati scenario, što ne znači da ga ne bi i naplatio, kroz smijeh dodaje naglašavajući kako svako o tom periodu ima vlastitu viziju i stav, nešto slično kao i o bh. nogometnoj reprezentaciji.

- Balada o Pišonji i Žugi  treba izgledati kao nešto čega više nema, sem u našim uspomenama koje nekad, uz logorsku vatru, prepričavamo jedni drugima, i pokušavajući da se sjetimo nečijeg imena, face, i najbolje provale vezane za taj lik, kaže reditelj Kurt dodajući da bi volio da svi oni koji nisu savremenici nastanka anegdota o živopisnim koševskim junacima mogu prepoznati i dio sebe u njihovim karakterima.   

Sjećanje je, kao uostalom i sve drugo, posebno zanimljiva kategorija u Sarajevu. Svako ima svoju verziju minulih događaja i osjećaj prava na vlastitu interpretaciju događaja. Nerijetko ''višak'' stava o onome šta je i kako bilo. 

- Svako će imati svoju viziju likova, mišljenje i utoliko će biti teže raditi film i zadovoljiti ljude; meni je cilj da se ne obrukamo i tu priču ispričamo na način da ljudima bude zanimljivo, smatra Sučić, dok cjelokupnu atmosferu koja će pratiti ''život'' filma reditelj doživljava kao dio poetike ove priče.

- Pa to što svi o nekim stvarima imaju svoje mišljenje i svoju 'tačnu verziju' i jeste važan dio poetike ove priče. Bitno je zapravo da želimo da podijelimo sa gledaocima neke emocije koje su važan dio i našeg i njihovog životnog iskustva. I naravno da budemo maksimalno subjektivni kako bi sve to odisalo nekakvom iskrenošću. Pjesnik umije da običnu vijest iz crne hronike pretvori u mitsko iskustvo. A ovaj film ipak počinje na jednoj pjesmi, kaže Aleš Kurt.

Da mlađa publika prepozna nekadašnji sistem vrijednosti pred nadolazećim, danas dominantnim, želja je koscenariste Đorđevića.

Aleš Kurt: Ova priča je važan dio mog identiteta

Interesovanje koje i danas postoji prema novoprimitivnom sarajevskom djelovanju osamdesetih godina djelimično ukazuje na izostanak nečega dovoljno vrijednog i velikog kasnije. Ipak naši sagovornici se s tim ne slažu, smatrajući da svako vrijeme ima svoje heroje, a da je autorima danas mnogo teže nego što je bilo osamdesetih

- Priroda svakog čoveka je takva, da on kulturološki ostaje zarobljen u mladosti, neki čak kažu: Ostaje u svojoj sedamnaestoj godini. Muzika koju je slušao u sedamnaestoj, filmovi koje je voleo, knjige koje je čitao, ostaju njegova ljubav zauvek, one određuju njegov sistem vrednosti, njegov ukus i uvek će u njima tražiti inspiraciju. Eto, moj ćale na primer tvrdi da nema boljeg rok muzičara od Džoa Kokera, ja mislim da je Kleš sto puta bolji, a moji klinci će verovatno biti zbunjeni što se tata i deda svađaju oko tamo nekog rokenrola. Ajmo na Vikipediju da vidimo šta je to rokenrol. Ta ex-YU scena je življa za nas koji smo živeli i odrastali u toj državi. Današnji klinci imaju svoju scenu, skromniju, ali ona ipak postoji i raduje me što recimo S.A.R.S, Dubioza Kolektiv, Brkovi... pune hale širom bivše nam domovine, a to se danas moderno zove region, kao da je Jugoslavija, ne daj Bože, neka ružna reč, kaže Vladimir Đurđević s kojim se slaže i Sejo Sexon uz navođenje važnih savremenih uspješnica.

- Ja nisam pobornik teorije zlatnih osamdesetih, mislim da se i danas dešavaju fantastične stvari koje nemaju pravog tretmana, ne mislim da su današnji rock i film lošiji nego što su bili osamdesetih. Imamo seriju ''Lud zbunjen normalan''  koja prazni ulice cijelog regiona kad se emituje. Zbog uslova u kojima danas autori rade, njihov uspjeh je veći. Ima i dalje vatri koji se pronose na temelju bosanskog humora, ističe Sexon.
 

Pred kreativnim i produkcijskim timom filmske priče o Pišonji i Žugi brojni su zadaci. Među prvim probna snimanja sa glumcima koji će tumačiti naslovne uloge - riječ je o Sarajliji Dini Sariji i Igoru Đorđeviću iz Beograda koji je već glumio u pozoiršnoj verziji ove specifične priče o odrastanju.''Dobrano smo zagazili u živo blato'' kroz smijeh kaže Sula pred početak probnog snimanja.

Okrenuti ka ratnim i postratnim temama, duboko pregaženi tranzicijom i preživljavanjem koje se s razlogom itekako reflektuje na savremena umjetnička ostvarenja, filmski pogled na prošlost, vrijeme koje iz perspektive današnjeg beznađa djeluje kao period potpunog blagostanja, biće bez sumnje istinski praznik za filmofile općenito, ali i sve one koji su dio sebe izgubili u vremenu prije devedesetih - koje su nas trajno obilježile.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)