Tim američkih stručnjaka pokušao je da objasni zašto su neka tkiva više miliona puta podložnija raku od drugih, prenosi BBC.

Rezultati pokazuju da je dvije trećine analiziranih tipova raka izazvano samo slučajnim mutacijama, a ne načinom života.

Ipak, na neke od najučestalijih i najsmrtonosnijih tipova kancera i dalje utiče način života. Stoga britanska organizacija za istraživanje raka navodi da će zdrav način života i dalje pomoći da se znatno smanje šanse neke osobe za dobijanje ove bolesti.

Tim stručnjanka sa medicinskog fakulteta Univerziteta Džons Hopkins i Blumberg škole za javno zdravlje veruju da je odgovor na to kako nastaje rak u - načinu na koji se tkiva regenerišu.

Stare ćelije u tijelu stalno se zamjenjuju novim ćelijama podjelom matičnih ćelija. Međutim, svaka podjela nosi rizik od opasnih mutacija koje usmjeravaju matičnu ćeliju korak bliže ka tome da postane kancerogena. Brzina zamjene ćelija razlikuje se u tijelu, pa je tako brža zamjena u unutrašnjoj oblozi stomaka i sporija u mozgu.

Naučnici su poredili koliko se često matične ćelije dijele u 31 tkivu u tijelu tokom jednog životnog vijeka sa šansama pojave raka u tim tkivima.

Oni su zaključili da su dvije trećine tipova raka rezlutat "loše sreće" nastale kada matične ćelije koje se dijele pokupe mutacije koje se ne mogu spriječiti.

Ovi tipova raka koji se, kako smatraju ovi stručnjaci, ne mogu spriječiti zdravijim načinom života uključuju gliboastomu (rak mozga), rak tankog crijeva i pankreasa.

Kristijan Tomazeti, profesor onkologije i jedan od istraživača, rekao je da se usmjeravanjem na prevenciju ne bi spriječila takva vrsta raka.

"Ako se dvije trećine slučajeva raka u tkivima objašnjava nasumičnim DNK mutacijama koje se dogode prilikom podjele matičnih ćelija, onda promjena načina života i običaja može da bude ogromna pomoć u sprječavanju nekih vrsta raka, ali ne mora biti toliko efikasna za razne druge vrste", rekao je on.

"Treba da usmjerimo više resursa na nalaženju načina za detekciju takvih tipove raka u ranim, izlječivim fazama", dodao je Tomazeti.

Poslije rezultata ove studije, pitanje se postavlja da li je vrijeme da se veselimo, jedemo i pijemo šta želimo bez ikakvih briga? Odgovor je, kako navodi autor teksta, naravno - ne.

Svaki vid raka ima element slučajnosti, bacanje kockica koje odlučuje da li će nečiji DNK imati mutaciju koja vodi do raka. Studija pokazuje da su dvije trećine tipova raka jednostavno rezultat slučajnosti. Ali, ostala jedna trećina i dalje je u velikoj mjeri pod uticajem životnih izbora koje pravimo.

Suviše pića, vremena provedenog na suncu ili pretjerana težina znače da se povećavaju šanse da obolimo. Treba se podsjetiti da je pušenje uzrok petine svih slučajeva raka na svijetu.

Rezultati ove studije podsećaju nas da je rak često samo rezultat loše sreće i da je jedina opcija rana detekcija.

Ti nalazi ne treba da budu izgovor da se odmah odustane od novogodišnjih obećanja za zdraviji način života.

U SAD 6,9 odsto ljudi dobije rak pluća, 0,6 odsto rak mozga i 0,00072 odsto rak grla u nekom trenutku u životu.

Otrovne supstance iz dima cigareta mogu da objasne zašto je rak pluća rasprostranjeniji. Međutim, digestivni trakt je izložen mnogo većom količinu toksina nego mozak, pa ipak tumori mozga su tri puta učestaliji nego tumori crijeva.

(B92/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)