Čengić je bio uvodničar na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi "Trebaju li BiH veliki privredni sistemi?".

Neposredno poslije rata, BiH je nametnut jedan model putem privatizacije koji je u osnovi značio ukidanje velikih privrednih sistema i oslonac na mala i srednja preduzeća. Nakon 20 godina može se reći da se taj model u svojim osnovim konsekvencama pokazao neuspješan za BiH, što je jedan od razloga koji je opredijelio Asocijaciju Krug 99 za diskusiju o toj temi.

Dok je BiH imala velike kompanije, kako je kazao Čengić, bila je i ekonomski jaka. BiH je pred rat, po strukturi privrede, bila srednje razvijena zemlja. Prije rata učešće industrije u bruto društvenom proizvodu bilo je više od 42 posto, što znači da smo bili industrijska zemlja, a tadašnji veliki privredni sistemi poput „Energoinvesta“, „Famosa“, „Šipada“, „Unisa“ predstavljali su izvoznu snagu ne samo BiH, već i tadašnje Jugoslavije.

Čengić je naveo da danas BiH uvozi tri puta više vrijednosti nego što izvozi i to je svakako jedan od pokazatelja kakva je privreda zemlje, a politička rascjepkanost i nemogućnost poslovanja po principu ekonomskih regija dodatno je stavlja u negativan položaj u odnosu na druge.

- Kada su nestali veliki sistemi nas su poklopile inostrane firme, a država nije imala mehanizme zaštite domaćih firmi, pa su nam nakon rata nametnuti trendovi i reforme, uz privatizaciju, koji su išli ka gušenju velikih kompanija i stvaranja naše privrede ovisnom. Ta ovisnost je za privredu postala još izraženijom kada su strane banke preuzele naš finansijski sektor - dodao je Čengić.

Današnji Energoinvest ima oko 670 uposlenika i to je po nekim pokazateljima srednje preduzeće, međutim, ta kompanija je zbog svog imena, brenda i tradicije još na nekim tržištima prihvaćena kao svjetska renomirana kompanija.

Agencija za statistiku BiH, po Čengićevim riječima, dala je podatak da velika preduzeća u BiH iz sektora industrijskih djelatnosti stvaraju čak 40 posto ukupnog prometa i zapošljavaju 46 posto radnika, iako ih u zemlji ima svega dva posto u odnosu na broj registrovanih privrednih subjekata.

Taj procent, napomenuo je Čengić, mora biti znatno veći.

- Velike kompanije pokreću privredu. Uz to moramo ojačati vlastite finansijske kapacitete i stvarati fondove koji će pratiti privredu na međunarodnih i domaćim tržištnim 'utakmicama'. Da li je to putem IGA-e, Razvojne banke ili osnivanjem zasebnog fonda za podršku privredi, mi moramo imati snažnu finansijsku podršku jer smo bez nje itekako ranjivi - poručio je Čengić napominjući da su bh. privredi, industriji i kompanijama za njihov rast i razvoj prvenstveno potrebne nove narudžbe.

(FENA/dh)