-    Jesi li čula onaj vic: Kako se zove plavuša za volanom?
-    Zove se vozačica, a osoba koja priča takve viceve šovinista!

Navedeni dijalog “isječak” je iz edicije Bauk FemiNauk, koju je realizirala grupa Brkate. Kroz duhovite stripovske situacije prikazuje se prava slika iskrivljenih vrijednosti koje živimo. Autorice vješto i kroz jednostavne dijaloge navode čitatelje_ce na propitivanje svakodnevnice te naglašavaju dominantne stereotipe u našem društvu.

Bosna i Hercegovina je među prvima u regionu usvojila Zakon o ravnopravnosti spolova. U njemu su utkane norme koje su trebale osigurati ženama jednakost u svim sferama društva, uključujući, ali ne ograničavajući se, na obrazovanje, ekonomiju, zapošljavanje i rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport, kulturu, javni život i medije. Prema nadležnom Zakonu i vicevi o plavušama podliježu sankcijama. Pa ipak je malo koji nisu slušali viceve o plavušama ili neke druge gdje se o ženama podrugljivo govori.  No, zbog uvredljivih viceva niko nije sankcionisan. To je samo jedna od mnogih stereotipnih situacija koja se iščitavaju iz naše svakodnevnice. Jer, skloni smo okvirima u koje, nerijetko, stavljamo iskrivljenu sliku društveno prihvatljivih normi.

Bauk FemiNauk kroz  duhovite stripovske situacije provocira ljude da uoče predrasude o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i poziciji žena u savremenom bh. društvu  

Projekat je realizovan u okviru 16 dana aktivizma, u okviru akcije STOP NASILJU koju je organizovala TPO Fondacija.Tokom prvim  predstavljanja studentima u Zenici, Tuzli i Sarajevu edicija je skrenula pažnju kod mladih na stereotipe u kojima živimo i otvorila vrata za sve buduće dijaloge o ovoj temi. Jer, stereotipi su pojednostavljene i vrlo često iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz određenu spolnu grupu i podrazumijevaju čitav niz karakteristika, bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu opisuju i određuju – što je u slikama iz svakodnevnice jednostavno prikazano u stripovskoj formi.

Ukoliko prava žene stavimo u okvir pojma feminizam to često izaziva reakcije. Oni koji vrlo malo znaju o feminizmu obično su najžešći kritičari i kritičarke, a temeljni stav feminizma je da su i žene ljudi i da trebaju imati jednaka prava i mogućnosti kao i muškarci. Feministički nauk doista nije nikakav bauk, samo što su oni na pozicijama moći od feminizma napravili bauk kako bi onemogućili ženama da ravnopravno sudjeluju u svim oblastima života zajedno s muškarcima.

Američka autorica, aktivistica i teoretičarka Bell Hooks ističe da je feminizam za sve, jer on mahom zagovara prihvaćanje različitosti. Stoga treba još jednom istaći značaj ove edicije koja nije ništa više nego preslikavanje situacija sa kojima se feminističke aktivistice, ali i svi oni koji taj identitet javno ne ispoljavaju ali se zalažu za rodnu ravnopravnost, svakodnevno susreću. 

(DRPO/BLIN/ak)