Istraživanje Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) pokazalo je da su velike kompanije između 2002. i 2010. godine kroz Luksemburg "provukle" više stotina milijardi dolara. Za potrebe ovog istraživanja 80 novinara iz 26 zemalja obradilo je gotovo 28 hiljada stranica dokumenata. Ovu operaciju nazvali su "Luxembourg Leaks".
Došli su do saznanja da velike kompanije izbegavaju plaćanje poreza u matičnim zemljama zahvaljujući specifičnim ugovorima, takozvanim "pismima utjehe", koje im izdaje ministarstvo finansija u Luksemburgu. Većinu takvih ugovora za svoje međunarodne klijente isposlovao je "PricewaterhouseCoopers" (PwC), jedna od najvećih računovodskih firmi u svijetu.
Finansijske strategije putem kojih su računovođe "PwC" omogućavale svojim klijentima pravo na poreske olakšice u Luksemburgu su brojne. Najčešće novac putem pozajmica ili isplata dividendi "šeta" između sestrinskih firmi, kako bi se smanjio ili u potpunosti eliminirao profit na koji treba platiti porez.
Na primer, američki "FedEx" je u svoju filijalu u Luksemburgu preusmjeravao sav profit svojih firmi iz Meksika, Francuske i Brazila. To im je omogućilo da porez na dobit državi Luksemburg plaćaju po mizernoj stopi od 0,25 posto.
Stoga je veoma teško pronaći međunarodnu kompaniju koja nema svoju kancelariju u Luksemburgu. Posebno s obzirom da im u takvim ofisima zaposleni uopće nisu potrebni. Dovoljno je imati poštansko sanduče.
U samo jednoj takvoj zgradi na adresi "Rue Guillaume Kroll 5" tako je prijavljeno više od 1.600 firmi. Na adresi "Avenue Charles de Gaulle" prijavljeno ih je oko 1.450. U zgradi na adresi "Avenue J.F. Kennedy 46A" svoje "kancelarije" ima 1.300 firmi.
Nikolas Makel, direktor luksemburške državne agencije zadužene za praćenje finansijskih operacija, tvrdi - sve je legalno. "Naš porezni sistem je kompetitivan. Nema tu ničeg nepoštenog, niti neetičkog", kaže Makel.
Ove vrste mahinacija, koje velikim međunarodnim kompanijama omogućavaju izbjegavanje poreza na dobit, ne bi, naime, bile moguće bez saradnje luksemburških vlasti. Poreski zakon u Luksemburgu kompanijama daje mogućnost da unaprijed izlože ministarstvu finansija svoje planove, te da dobiju pismenu potvrdu da će im se tražene olakšice osigurati.
Jednostavno rečeno, svaka kompanija može sama da predloži kako će i po kojoj stopi plaćati porez. Jedini limit je mašta njihovih računovođa, koji predmetne olakšice moraju da opravdaju.
-Prethodno odobrenje poreskih prijava dobro je ustanovljena praksa u mnogim zemljama Evropske unije poput Njemačke, Francuske, Holandije i Ujedinjenog Kraljevstva. To nije u sukobu s evropskim zakonima sve dok su svi poreski obveznici u sličnoj poziciji i jednako se tretiraju - stoji u izjavi luksemburškog ministarstva finansija.
No, Luksemburg je već pod istragom nadležnih tijela EU, koja se trenutno bave proučavanjem poreskih olakšica koje dobijaju "Amazon" i "Fiat Finance". U EU sumnjaju da dogovori koje Luksemburg ima s ovim kompanijama izlaze iz evropskog pravnog okvira.
Već mesecima traju natezanja između Luksemburga i EU, upravo zato što luksemburške vlasti ne žele da dostave evropskim institucijama odluke koje se tiču poreznih olakšica odobrenih ovim firmama.
Istraga ICIJ pokazala je da i mnoge druge velike kompanije pribjegavaju sumnjivoj praksi izbegavanja poreznih obaveza. "Pepsi" je preko svojih filijala u Luksemburgu tako organizirao niz pozajmica zahvaljujući kojima je drastično smanjio plaćeni porez na 1,4 milijarde dolara vrijednu kupovinu firme "JSC Lebedyansky", najvećeg proizvođača sokova u Rusiji.
Najmanje 750 miliona dolara uloženih u predmetnu kupovinu prošlo je kroz luksemburšku filijalu Pepsija, prije nego što je završilo na Bermudima.
Usluge luksemburške porezne oaze koristi i IKEA. U Luksemburgu se nalazi filijala grupacije "Inter IKEA", koja je složila vrlo kompliciranu korporativnu strukturu usmjerenu isključivo prema plaćanju poreza po što manjoj stopi. Kancelarija u Luksemburgu tako je 2009. godine otvorila novu filijalu u Švicarskoj kako bi koristila olakšice u obje države, prenosi Blic.
(FENA/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook