U primjeni ekonomskih reformi mora se voditi računa o socijalnim posledicama, a smanjenje zarada se mora kombinovati sa investicijama i zapošljavanjem, zaključili su u Beogradu učesnici Međunarodne konferencije o socijalnim posljedicama ekonomskih politika na Zapadnom Balkanu.

Cjelodnevni skup, koji su u hotelu "Metropol" organizovali Međunarodni centar Ulof Palme i Fondacija Fridrih Ebert, otvorili su ambasador Švedske u Srbiji Krister Asp i direktor kancelarije Fondacije Fridrih Ebert u Beogradu, Hajnc Albert Hutmaher.

- Srbija prolazi kroz važan proces tranzicije u smislu jačanja demokratskih institucija i tržišne ekonomije, a na putu ka EU će biti veoma važna socijalna dimenzija reformi, rekao je ambasador Asp.

Podsjetivši da je Švedska druga zemlja, poslije Njemačke, koja daje najveći doprinos Srbiji u cilju jačanja ljudskih prava i demokratskih institucija, on je istakao da će njegova zemlja nastaviti da pruža takvu podršku u narednih sedam godina, kako je nedavno odlučila švedska vlada.

- Švedski model u posljednjim decenijama zasnivao se na kombinaciji ekonomskog razvoja i legalnih socijalnih zahtjeva građana, naveo je švedski ambasador i poručio: "Spremni smo da podijelimo iskustvo sa drugim zemljama".

Primijetivši da je današnja tema poznata svima koji žive u EU, jer je aktuelna od početka ekonomske krize 2008, Hutmaher je ocijenio da mjere stroge štednje "možda nisu jedini način da se izađe iz krize pošto je njihova cijena veoma visoka".

- Treba naći ravnotežu između fiskalne stabilnosti i ulaganja u infrastrukturu da bi se postigao ekonomski rast kao ključni faktor izlaska iz krize, ukazao je, konstatujući da Srbija prolazi kroz najzahtevniju fazu modernizacije privrede i privlačenja investicija uz povećanje zaposlenosti, što sve treba istovremeno obavljati, pri čemu se "socijalno tkivo uništava".

Sličnog mišljenja je i Ole Ludvigson, poslanik u Evropskom parlamentu (EP) i član delegacije u parlamentarnom Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU, koji smatra da je potrebno više ulaganja da bi se privreda zemlje pokrenula.

- U EU i EP govore samo o uštedi, bez investicija, ali mislim da nije dobro smanjivati zarade, jer to može da dovede do pada tražnje, istakao je on govoreći na prvom panelu, posvećenom različitim pristupima ekonomskim politikama i socijalnim posljedicama.

Navodeći kao primer dugogodišnji nordijski model, Ludvigson ukazuje da su Srbiji potrebni snažni sindikati, jer je to "pravi način za rješavanje problema".

On, takođe, ocjenjuje da je veoma važno da teret reformi bude ravnomerno raspodijeljen na sve. To smatra i Tomi Vajdelih, predsednik Evropskog foruma za demokratiju i solidarnost, koji kaže da "svi mi - mediji, civilno društvo, političke partije, glasači - moramo da podignemo glas" u odbranu socijalnih prava inače će, kako upozorava, doći do porasta populizma.

Prema njegovim riječima, pogrešno je "takmičiti se u smanjenju zarada" kao što čine zemlje članice EU, već je potrebno više investirati, inovirati i razvijati "ekonomiju znanja".

On smatra da bi Srbija trebalo da se ugleda prije svega na Hrvatsku i njena iskustva kad je riječ o socijalnim uticajima ekonomskih reformi, ali i na Švedsku i druge nordijske zemlje.

Govoreći o iskustvu Hrvatske, potpredsednica Vlade Hrvatske i ministarka za socijalnu politiku i mlade, Milanka Opačić rekla je da je njena zemlja uspjela da uravnoteži uštede sa socijalnim pravima.

- Mi idemo na rezove, ali i dajemo vazduha ljudima. Balansiranje je izuzetno važno, istakla je ona, navodeći kao primjer jednokratni otpis dugova najsiromašnijim stanovnicima u njenoj zemlji.

U Hrvatskoj, kako je navela, usvojen je racionalni zakon o socijalnoj zaštiti, penzije nisu smanjivane, dok plate jesu, ali zanemarljivo u odnosu na druge zemlje.

Osvrnuvši se na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, ona je ocijenila da se u toj zemlji ništa nije mnogo promijenilo i da EU ne može da rješava njene probleme.

- Evropa će morati da razmisli o drugim modelima. Nema ulaganja, nema zapošljavanja. Ovo je zatvoreni krug, zaključila je Opačić.

Važnim pitanjima usklađivanja tekućih reformi sa stvaranjem uslova za zapošljavanje i dobrobit stanovništva na konferenciji se bavio i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović, predsednik Unije poslodavaca Nebojša Atanacković, poslanici iz Bosne i Hercegovine i drugi odabrani panelisti.

Na Međunarodne konferencije o socijalnim posljedicama ekonomskih politika na Zapadnom Balkanu učestvovali su i poslanici SDP-a BiH Besima Borić i Ante Domazet.

(Tanjug.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)