- Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerojatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama - ističe naš izvor.

To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom. Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jedan trak, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje naš izvor, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnjh graničnih prijelaza. Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne prometnice.

Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.

- To je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu - kaže Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti.

Cijelu priču oko povezivanja Dubrovnika i juga Hrvatske s ostatkom države treba gledati u širem kontekstu. Kao što je EU svojedobno krojio okvire za povezivanje Baltika i Podunavlja sa zapadom Europe, tako mu je sada u fokusu čvršće povezivanje zemalja zapadnog Balkana s Unijom. Instrument za to je i gradnja 1080 kilometara duge Jadransko-jonske autoceste od Trsta u Italiji do Patrasa u Grčkoj.

- Put zemalja regije u EU vodi i njihovim prometnim povezivanjem s EU-om. Istodobno, to je jasna poruka da im je mjesto u EU - jednoglasni su naši sugovornici. Najveći dio te autoceste preko hrvatskog teritorija ionako je već izgrađen: preostaje još gradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve (ako se od toga ne odustane), kao i spoj Rijeke s Trstom, za što treba osigurati suradnju susjedne Slovenije. Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem tjedna, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, održava u Berlinu.

Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine financirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji. Gradnja Jadransko-jonske autoceste u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumenatcija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije.

(jutarnji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)