Stranka pravde i povjerenja jedina je politička stranka koja je službeno priopćila da će njezin predsjednik Živko Budimir biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Sve ostale stranke i njihovi šefovi šute pa je BiH ostala iznimka u svijetu – u svakoj državi se puno prije izbora znaju, imenom i prezimenom, kandidati za predsjednika. Po svemu sudeći, radi se o taktiziranju stranaka u očekivanju da doznaju tko su kandidati iz protivničkog tabora.

Izbori po starom

Unutar stranaka, popisi kandidata za člana Predsjedništva su skrojeni, ali se i prekrajaju i skraćuju ili dopunjuju novim imenima. Istovremeno, vode se i personalni unutarstranački ratovi sa svim što uz to ide – podmetanjima i ogovaranjima uz plasiranje lažnih informacija. Sve u svemu, stječe se dojam da su rukovodstva stranaka sve ostavila po strani i potpuno se posvetili sklapanju kandidatskih lista za opće izbore u listopadu pa je iluzorno u idućih šest mjeseci očekivati bilo kakve pomake zemlje naprijed i unutarnje pozitivne promjene.

JEDINA ŽENA KAO POTENCIJALNI KANDIDAT: U stranačkim kuloarima se priča da bi za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda mogao biti kandidiran Nermin Nikšić ili Denis Bećirović... Kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva, kako se čuje, SDP bi na tu poziciju mogao kandidirati Lidiju Korać.

Tko su mogući kandidati za najvišu državnu funkciju – člana Predsjedništva BiH? S obzirom da presuda “Sejdić-Finci” koju je prije više od četiri godine donio Europski sud za ljudska prava nije provedena, izbori će biti po starom. To znači da će član Predsjedništva BiH iz RS-a biti Srbin, a dva iz Federacije, Bošnjak i Hrvat. Nadalje, to znači da je građanima koji se ne izjašnjavaju kao Hrvat, Bošnjak ili Srbin i na ovim izborima zabranjeno kandidirati se i biti izabrani za člana Predsjedništva BiH.

U Republici Srpskoj već se zna jedan kandidat – radi se o Drašku Aćimoviću, doktoru ekonomskih znanosti. Izravno je sudjelovao u reformama u nizu zemalja prilikom njihovog ulaska u EU i u Europi ima status vrhunskog ekonomskog stručnjaka. On je potvrdio da je prihvatio ponudu Adama Šukala, predsjednika stranke Napredna Srpska, da mu je zadovoljstvo što će biti kandidat i da već priprema program političkih i ekonomskih promjena u BiH.

SNSD Milorada Dodika, najjača stranka u RS-u, čeka s objavljivanjem imena svog kandidata  – prvo želi vidjeti tko će biti protukandidati. I dalje je u igri moguća senzacija – da kandidat za člana Predsjedništva BiH bude Milorad Dodik. S obzirom da građani koji su u kategoriji ostalih ne mogu biti kandidirani, otpao je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, jer se izjašnjava kao Crnogorac. Njega je prije nekoliko mjeseci kao jedinog kandidata za člana Predsjedništva BiH naveo sam Dodik.

U Banjoj Luci se priča da je Radojičić oštro odbio prijedloge izjasniti se kao Srbin kako bi mogao biti kandidiran. Posljednjih dana lansirane su priče da bi Nikola Špirić, aktualni državni ministar financija i trezora, mogao biti kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. U plus mu se stavlja to što već 15 godina radi u državnim institucijama, bio je i predsjedatelj Vijeća ministara i jako dobro poznaje sve državne mehanizme.

Potpora i sukobi   

Međutim, dobro upućeni kažu da Špirić i nema baš neke velike izglede jer Dodik nije raspoložen za takvu kombinaciju zbog nekih osobnih  razmirica sa Špirićem i radije bi kandidirao Marka Pavića, načelnika Prijedora i predsjednika DNS-a, stranke s kojom je SNSD u koaliciji. Međutim, neće biti iznenađenje ako Dodik potpiše kandidaturu nekom trećem. Naši izvori kažu da on još uvijek o kandidatu ne želi pričati i ne dopušta nikome iz vrha stranke razgovore o toj temi. Kako god, njegova je zadnja i on će donijeti konačnu odluku.

Najizgledniji kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH, kako trenutačno stvari stoje, jest Ognjen Tadić, ali se spominje i Mićo Mičić, gradonačelnik Bijeljine. Kostadin Vasić, potpredsjednik SDS-a, kaže da će njihov kandidat “tko god bio, u svakom slučaju pomesti kandidata iz SNSD-a, ma o kome se radilo”.

Svakako nije nimalo nevažno da Mladen Bosić i njegov SDS imaju potporu Aleksandra Vučića, predsjednika Srpske napredne stranke Srbije i budućeg premijera Srbije. Vučić je otpisao Dodika, a njegov bliski suradnik, potpredsjednik SNS-a Nikola Selaković, to je i službeno priopćio prošle nedjelje na Skupštini SDS-a u etno selu Stanišić kod Bijeljine.

- Ne zaboravljamo vrijeme kada smo bili oporba i kada je SDS uvijek bio prvi koji je znao odgovoriti na svaki naš poziv, na svaku našu slavu, skupštinu. Takve stvari se ne zaboravljaju i s vama je danas SNS – kazao je Selaković.

NEĆE DA BUDE SRBIN: Iako se pominjao kao mogući kandidat SNSD-a, Igor Radojičić je ispao iz kombinacija, jer se izjašnjava kao Cnogorac. U Banjoj Luci se priča da je Radojičić oštro odbio prijedloge izjasniti se kao Srbin kako bi ipak mogao biti kandidiran.

Tri najjače oporbene stranke u Republici Srpskoj  – SDS Mladena Bosića, PDP Mladena Ivanića i NDP Dragana Čavića – sklopile su savez i imat će zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Spominje se Mladen Ivanić, međutim, takvu mogućnost odbacio je Čavić izjavom da će podržati kandidate SDS-a za predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH. Prema onome što se priča u banjolučkim političkim krugovima, u posljednje vrijeme često se sastaju Tadić i Nebojša Radmanović, aktualni član Predsjedništva BiH i predsjednik Izvršnog odbora SNSD-a. Navodno, Radmanović, koji se nakon dva mandata više ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH, u sukobu je s Dodikom i ozbiljno podupire Tadića uz zahtjev da nipošto ne dopusti da SDS kandidira nekog drugog.

Tko će biti kandidati za članove Predsjedništva BiH iz Federacije?

Službeno još nije priopćeno, ali je sigurno da će Bakir Izetbegović, aktualni član Predsjedništva BiH i zamjenik predsjednika SDA, biti kandidat te stranke. On sam je diplomatski izjavio da će kandidaturu prihvatiti ukoliko iza nje stoje ljudi i organizacije SDA s terena. I  visokopozicionirani članovi SDA koji su s njim u posljednje vrijeme došli u sukob podržavaju ga kao kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Taktika i priče

Posebno je zanimljiva situacija u HDZ-u čiji predsjednik Dragan Čović kaže da će stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru imati zajedničkog kandidata. Naši izvori kažu da se Čović neće kandidirati iz straha od poraza jer bi mu u tom slučaju bila zapečaćena politička karijera, a njegove političke ambicije su i dalje ogromne. S Borjanom Krišto, koju je na prošlim izborima gurnuo u utrku, ne misli eksperimentirati. Kako doznajemo, ovog trenutka najizgledniji kandidat Hrvatskog narodnog sabora, prevedeno HDZ-a, za člana Predsjedništva BiH je Vjekoslav Bevanda, bivši federalni ministar financija i aktualni predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Čović i njegov najuži tim procjenjuju da bi s Bevandom mogli “napraviti posao”.

Zahtjevi članstva HDZ-a 1990., stranke koja je u velikom usponu, jednoglasni su i glasni – predsjednik Martin Raguž mora biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. On sam još nije donio konačnu odluku, a nudi i mogućnost da HDZ 1990. kandidira poznatu i uglednu osobu koja nije član njegove stranke. Ipak, kako stvari stoje, Raguž će biti kandidat.

Šutnja stiže i iz SDP-a. Za funkciju člana Predsjedništva BiH bio je itekako zainteresiran Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a i državni ministar prometa i veza, ali od toga, na njegovu žalost, nema ništa – s obzirom da je u kategoriji “ostali” ne može biti kandidiran. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija neće biti kandidiran, ali će ova stranka svakako imati jednog ili dva kandidata.

POVRATAK U BORBU ZA VRH DRŽAVE: Na izborima 2010. Bakir Izetbegović pobijedio je Fahruduna Radončića, predsjednika SBB-a, u utrci za člana Predsjedništva BiH. No, sve su prilike da ćw se Radončić 2014. ponovno aktivirati u borbi za vrh države.

U stranačkim kuloarima se priča da bi za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda mogao biti kandidiran Nermin Nikšić ili Denis Bećirović, ali da sve ovisi o tomu kako će se dalje razvijati odnosi sa SDA. Te dvije stranke su nakon razlaza prije dvije godine ozbiljno zaratile, da bi nedavno pritisnute vlastitim interesima i stanjem u zemlji “ispušile lulu mira”.  Ovog trenutka se njihovi odnosi mogu okarakterizirati kao korektni, ali se nikada ne zna gdje požar može izbiti. Kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva, kako se čuje, SDP bi na tu poziciju mogao kandidirati Lidiju Korać.

Demokratska fronta, čiji predsjednik Željko Komšić nakon dva mandata više ne može biti član Predsjedništva BiH, još uvijek važe. Uz Komšića su mnogi ugledni i autoritativni ljudi s visokim rejtingom u oblastima u kojima rade pa on ima jaku kadrovsku bazu.

Priče da ima “tanak tim” apsolutno nemaju nikakve osnove i lansiraju se iz nekih protivničkih stranaka koje su u strahu od dobrog rezultata koji DF objektivno može postići na listopadskim izborima. Jedno se zna – ukoliko predsjednik HDZ-a Dragan Čović bude kandidat za člana Predsjedništva, Komšićev DF će kandidirati sveučilišnog profesora akademika Slavu Kukića. Kako doznajemo, rezultati nekih istraživanja javnog mnijenja rađeni prošlog tjedna pokazuju da bi Kukić uvjerljivo porazio Čovića i poslao ga zauvijek u političku mirovinu.

Na izborima 2010. Bakir Izetbegović pobijedio je Fahruduna Radončića, predsjednika SBB-a, u utrci za člana Predsjedništva BiH. Radončić bi se ponovno mogao kandidirati, a zanimljivo je da je iz njegovog stožera prije dva dana lansirana informacija kako SBB podržava kandidaturu generala Atifa Dudakovića iza koje, navodno, stoji nekoliko stranaka iz Unsko-sanske županije. To se tumači Radončićevom vještom igrom i oprobanom taktikom “ubacivanja drugih da obave posao za mene” i da od toga nema ništa s obzirom na krupne političke ambicije i obvezan ostanak u politici na najvišoj razini jer mu to osigurava i puno drugog.

(Dnevni list/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)