Seder večerom i čitanjem Hagade, Jevreji u Bosni i Hercegovini večeras će nakon zalaska sunca započeti osmodnevnu proslavu Pesaha, jevrejskog praznika koji se proslavlja najduže u istoriji, 2.500 godina. 

Seder večera je porodično okupljanje, ali kako je posljednji rat i stradanja u BiH učinio da gotovo niti jedna porodica više nije na okupu u punom sastavu, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao je kako će biti upriličena kolektivna za sve Jevreje u prostorijama Jevrejske općine u Sarajevu.  Sa gostima, svih vjera i nacija, u duhu širenja tolerancije i zajedništva upriličit će je i u srijedu, tačno u podne (12 sati).

„Pesah je praznik kojim se obilježava oslobađanje iz egipatskog ropstva, prelazak Crvenog mora, primanje deset Božijih zapovijedi i ulazak u zemlju obećanu. Svi ti simboli su veoma važni za judeizam, ali s obzirom da govorimo o oslobađanju, onda i za cijeli svijet“, istakao je za AA Finci. 

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH naglasio je kako Seder večera označava red: šta, kako i zašto se jede po redu kao simbol koji podsjeća i na „gorčinu egipatskog ropstva, ali i slast slobode“.

"To nas podsjeća da se nikada ne smijemo okrenuti od Boga i da mu uvijek moramo i trebamo biti zahvalni na slobodi koju nam je pružio“, zaključio je Finci.

Seder večera, naglašava Finci, posebno značenje ima u Sarajevu i BiH, jer se tada čita Hagada, a sarajevska ima jedan od najljepših rukopisa. 

„Prava je šteta što je tako važan i značajan eksponat već 20 mjeseci u zatvoru i niko ne može doći do njega. Neprihvatljivo je da ono što imamo i što je simbol Sarajeva i BiH ne znamo iskoristiti već ga držimo daleko od očiju javnosti u Zemaljskom muzeju koji je zaključan“, istakao je Finci.

Stoga se predsjednik Jevrejske zajdnice u BiH nada kako će otvaranje sarajevske Vijećnice biti prilika da se Hagada smjesti u taj objekat i bude dostupna posjetiteljima. 

„Vijećnica u kojoj je bilo i bit će sjedište Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH može biti mjesto gdje će biti prostora za dragulj kao što je Hagada. Vijećnica je ponovno kao feniks rođena, jednako kao što su jevreji i Hagada prebrodili sve užase i katastrofe od španskog progona, holokausta do posljednjeg rata i stradanja na prostorima BiH. Spoj ta dva simbola Vijećnice i Hagade se stoga čini posve logičnim“, naglasio je Finci.

On je istakao kako su Sarajevo i BiH izgubili mnogo zbog odluke Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH da ne dozvoli "odlazak" Hagade izvan granica BiH, odnosno gostovanje u Metropolitan muzeju u New Yorku, u SAD-u.

“Odbijanje saradnje sa svijetom naišlo je na zaprepaštenje: čak se postavilo pitanje da li mi uopće imamo Hagadu. Kada su stručnjaci došli i vidjeli kakvim blagom raspolažemo mogli su samo konstatovati da je prava šteta da to ne bude dostupno javnosti. A, ako je iko pokazao svoje prijateljstvo prema BiH, onda su to SAD. Metropolitan muzej je najsigurniji muzej na svijetu, a New York srce svijeta kao sjedište Ujedinjenih nacija (UN). Da smo tamo izložili Hagadu od toga bi sigurno korist imao kako Zemaljski muzej BiH koji bi mogao prikupiti značajna sredstva za svoj rad i djelovanje,  a znatno bi sve uticalo i na pozitivan imidž Sarajeva i BiH u svijetu. Nikako da shvatimo i iskoristimo šanse kojim raspolažemo”, naveo je Finci.

Predsjednik Jevrejske zajednice BiH naglašava kako sumnja da bi pariški Luvr zaradio da Picassovu sliku Mona Lise drži u podrumu. Umjesto toga, ima osam miliona posjetitelja godišnje, a Metropolitan 200.000 dnevno. Umjesto toga, kaže Finci, sarajevska Hagada se drži u “zatvoru”. 

(Anadolija/dg)