VIDEO/ VELIKE CRNE RUPE

Misterij u našoj zemlji koji već stoljećima niko ne može riješiti

Arhiva04.04.14, 14:18h

Za obične ljude to su tek rupe, a za istraživače još uvijek arheološka enigma. Tako bi se u najkraćem mogle opisati udubljenja u zemlji kod Dervente u BIH, za koje se ni danas ne zna zbog čega su i kako nastale

crna rupaZa obične ljude to su tek rupe, a za istraživače još uvijek arheološka enigma. Tako bi se u najkraćem mogle opisati udubljenja u zemlji kod Dervente u BIH, za koje se ni danas ne zna zbog čega su i kako nastale.

To su zapravo pravilna udubljenja u podlozi koja podsjećaju na amfore dubine 2,80, širine 1,80 metara, s otvorom od pola metra. U obližnjem manastiru tvrde kako su se tu nalazile okamenjene školjke i morske zvijezde.

Međutim, ovaj misterij nisu uspjeli riješiti ni stručnjaci s poznatog engleskog Sveučilišta Cambridge.

 

Istraživali ih još u doba Austro-Ugarske

Tzv. ambarine su najznačajniji arheološki lokalitet u derventskom selu Donji Detlak. Ne zna se pouzdano kada su nastale, piše Slobodna Evropa. Prema dostupnim podacima, njih je još u doba Austro-Ugarske istraživao Kosta Hörmann, prvi direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, objašnjava autor nekoliko knjiga o Donjem Detlaku i Derventi Vojislav Nović.

Za obične ljude to su samo rupe, ističe Nović. Posljednje istraživanje ambarina koje je pokrenuo Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa RS napravljeno je 2009. godine, no ništa nije pronađeno, rekao je direktor Turističke organizacije općine Derventa Damir Klajić.

 

I dalje su potpuna enigma

Tako su ambarine do danas ostale arheološka zagonetka. Odgovore nije dalo ni istraživanje poznatog Sveučilišta Cambridge.

''Njihova veličina ide do 2,80 u dubinu, širine su 1,80 m, veličina otvora je negdje oko pola metra, dakle 50 centimetara. Podsjećaju na amfore, pa neki istraživači smatraju da su iz rimskog perioda. Također ima istraživača koji smatraju da su iz prapovijesnog perioda. Smatraju da su to bile nastambe za život ljudi. Neki srednjovjekovni izvori spominju žitne jame, pa se ambarine dovode u vezu i s njima", objasnio je Klajić.

 

Turistički atraktivne

Tijekom 2010. godine ovaj arheološki lokalitet proglašen je nepokretnim kulturnim dobrom. Prilaz sa stepenicama prema ambarinama je izgrađen, dok njihovo planirano natkrivanje još nije provedeno, kaže Damir Klajić.

''Ove godine očekujemo da se  izgrade nastrešnice i da ambarine budu dostupne turistima, odnosno posjetiteljima ovog lokaliteta'', dodao je.

                        

(slobodnaevropa.org/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook