Izvor: RSE

"Vojnik/vojnikinja, sudija/sutkinja. Kako se moj posao zove u ženskom rodu?". Međunarodni dan žena ove godine prati i kampanja posvećena označavanju zanimanja ili zvanja čiji su nosioci žene – imenicama ženskog roda. Iako dio javnosti ovakve inicijative smatra iskrivljavanjem jezika, u društvu u kome ravnopravnost žena nije ostvarena, krajnji cilj je daleko iznad lingvistike.

"Ja biram da me zovu trenerica, prosto mi nekako ljupkije i ljepše zvuči bez obzira na to što to može značiti i donji dio trenerke“, kaže nam je novosađanka Agneš Ćurčić Asodi, građanska aktivistkinja i trenerica. „Ako može novinarka da bude dopisnica što isto ima drugačije značenje ili član / članica, mislim da je i trenerica OK naziv."
 
Osmi mart ove godine u Srbiji obilježava i kampanja posvećena razvoju svijesti o upotrebi rodno osjetljivog jezika, odnosno o korištenju ženskog roda za zanimanja koja se u srpskom jeziku tradicionalno izgovaraju isključivo u muškom. Među njima je i zanimanje naše sagovornice, koje protivnici ove inicijative često upotrebljavaju kao argument. Uz njega, tu su i zanimanja poput vojnik, sudija, psiholog, dramaturg, vozač...

Utisak je da, uprkos tome što u Srbiji u posljednjih petnaestak godina postoji trend označavanja zanimanja ili zvanja čiji su nosioci žene – imenicama ženskog roda, takvo shvatanje stvari još nije dovoljno rasprostranjeno.

Lingvista Ranko Bugarski smatra da je uzrok ovdašnja tradicija, po kojoj su žene u podređenom položaju, ali i nedovoljna fleksibilnost jezika koji često nije podložan promjenama.

"Mislim da niko razuman, normalan i dobromisleći ne može da ima bilo šta protiv afirmacije žena u svemu što rade. Naročito u javnom životu, što ovdje uključuje zanimanja, akademske titule, kvalifikacije. Jer je poznato da su žene u mnogim od tih domena nepravedno zapostavljene. To je već po tradiciji. Samo, po meni, ne bi trebalo ići u krajnosti, ne bi trebalo insitirati tamo gdje se jezik opire. Ako je žena ronilac, pa neko insitira da se napravi ženski rod, kako bi glasio: ronilica? To bi djelovalo prilično smiješno. Moglo bi se navesti još na desetine primjera gdje prosto jezik kao da ne raspolaže nekim odgovarajućim mogućnostima", ocijenio je Bugarski.
 
Inicijativa da nedjelju uoči 8. marta prati kampanja posvećena upotrebi rodno osjetljivog jezika, u dijelu medija su, međutim, dočekali različiti komentari. Tako se, naprimjer, o korištenju pojedinih imenica u ženskom rodu može čitati i kao o "silovanju jezika" ili "eurofanatičnom idiotizmu".

Moć jezika u formiranju društvenih stavova

Poznata glumica Mirjana Karanović, uz konstataciju da će otpor uvijek pratiti nešto što je novo, ukazuje da je, iako mnoge riječi objektivno ne zvuče dobro u ženskom rodu, krajnji cilj daleko iznad lingvistike.

"Mislim da su neke druge stvari mnogo bitnije i da je ovo samo možda povod da se razgovara o različitom odnosu prema muškarcu i ženi koji rade isti posao i to jeste evidentno tako. Na tim razgovorima mislim da treba da počiva priča o ravnopravnosti među polovima", rekla nam je Mirjana Karanović, a na tom tragu je i mišljenje povjerenice za zaštitu ravnopravnosti, Nevene Petrušić, koja ukazuje da jezik ima moć da utiče na formiranje društvenih stavova.

"Evo vi ćete i danas moći da čujete da su žene lepši, nežniji, slabiji pol, lepša polovina, a kada tako govorimo mi zapravo negujemo stereotip da su žene slabe, nesamostalne, nemoćne, a ako bi takve bile onda se zna gde ima je mesto i kakva im je uloga. I zato, ako se zalažemo za ravnopravnost žena i muškaraca, potrebno je da jezik bude rodno osetljiv i da naš govor bude takav da žene čini vidljivim u profesijama, u zanimanjima, titulama i da kroz jezik izrazimo njihovu ravnopravnost i njihovo dostojanstvo", kaže Nevena Petrušić.
 
Stavove sagovornica Radija Slobodna Evropa ilustruju posljednja istraživanja. Naime, 42 odsto građana Srbije smatra da su žene najviše diskriminisana grupa u društvu, a takvo njihovo uvjerenje potvrđuju brojni primjeri, prije svega u sferi rada i zapošljavanja.

Statistički gledano, žene u Srbiji u prosjeku zarađuju manje od muškaraca - prosječna plata visokoobrazovane žene u Srbiji je za više od 17.000 dinara (oko 150 evra) manja od prosečne plate visokoobrazovanog muškarca.

Nevena Petrušić, uz čestitke upućene ženama povodom 8. marta, zaključuje da uprkos pozitivnim pomacima, ravnopravnost žena u Srbiji još uvijek nije ostvarena.

"Po tome kakav je položaj žena u jednom društvu, vi možete ceniti koliko je to društvo, ta društvena zajednica dostigla stepen demokratičnosti i koliko se zaista zasniva na poštovanju ljudskih prava", zaključuje Nevena Petrušić.

(RSE, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)