U Kijevu je u četvrtak u sukobima s policijom ubijeno najmanje 25 demonstranata, prema izvještajima novinara, dok je ministarstvo zdravlja saopćilo da su ubijena dva policajca.  Jedan novinar agencije AFP vidio je osam leševa na Majdanu, centralnom trgu u Kijevu, a još deset pred hotelom Kozacki.

Drugi novinar AFP-a je izbrojao sedam leševa u holu hotela Ukraina, s druge strane trga.  Ministarstvo zdravlja je saopćilo da su u sukobima u četvrtak među sedmero mrtvih bila dva policajca.  Ministarstvo unutarnjih poslova je saopćilo da je ubijen jedan policajac. Policija je saopćila u toku jutra da je snajper pucao na policajce. 

Ljekari dobrovoljci, koji su pružali pomoć ranjenim demonstrantima, izjavili su da način na koji su demonstranti ubijeni ukazuje da se radilo o snajperu.  - Trinaest militanata je ubio snajper - napisala je na Facebooku Olga Bogomolec, poštovana liječnica u Ukrajini bliska opoziciji.
 

Dan žalosti

Danas je nacionalni Dan žalosti u Ukrajini, povodom smrti 28 osoba stradalih tokom okršaja demonstranata i policije u Kijevu.

Zastave će biti na pola koplja na zvaničnim zgradama, a koncerti i sportska takmičenja bit će otkazani, navodi se u ukazu predsjednika Viktora Janukoviča objavljenom u srijedu na websiteu predsjedništva.

Ministri spoljnih poslova EU vanredno se danas sastaju u Bruxellesu, kako bi donijeli odluku o tome kakve će se mjere preduzeti i da li će se uvesti sankcije Ukrajini.

Oko 1.000 Litvanaca okupilo se u srijedu ispred parlamenta u Vilnjusu u znak podrške demonstrantima u Ukrajini a Litvanija je također proglasila četvrtak za nacionalni dan žalosti zbog žrtava krvavih sukoba sigurnosnih snaga i demonstranata u Ukrajini u kojima je ubijeno najmanje 26 ljudi a povrijeđeno više od 800 ljudi.

Okupljeni su mahali zastavama oko logorskih vatri u glavnom gradu Litvanije, dok su na video-bimu gledali direktan prijenos dešavanja s Trga nezavisnosnosti u Kijevu, navodeći da vide paralele sa sovjetskim krvavim obračunom s pristalicama pokreta za nezavisnost u Litvaniji prije dvije decenije.

-Protestirala sam na tačno istom mjestu 13. januara 1991. godine i Kijev danas me podsjeća na Vilnjus tada - rekla je 70-godišnja Židre Stanatjen za agenciju AFP, pošto su se okupljeni priključili minuti ćutanja i otpjevali ukrajinsku nacionalnu himnu .

Drugi demonstrant je naveo da je dužnost naroda Litvanije da podrže Ukrajinu, pošto su "Litvanci prošli kroz slična vremena", prenosi B92.

Bez prijevremenih izbora

Ne postoji plan o održavanju prijevremenih predsjedničkih izbora u Ukrajini, izjavio je vršilac dužnosti ukrajinskog ministra spoljnih poslova Leonid Kožara.

On je u intervjuu za CNN rekao da je predsjednik Viktor Janukovič "izabran na legitiman način 2010. godine" i da je taj rezultat priznat širom svijeta.

Kožara je rekao da Ukrajinu ne treba koristiti kao "kartu u geopolitičkim igrama istoka i zapada".

"Ukrajinski narod ima pravo da odlučuje o svojoj sudbini", rekao je ukrajinski zvaničnik i odbacio navode da Kijev pod "direktnim uticajem" Rusije. Kožara je rekao da u Kijev trenutno dolazi previše posjetilaca iz zapadne Evrope.

Kožara je izjavio da su ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske i Poljske pozvani da danas dođu u Ukrajinu.

"Želimo da oni steknu svoj utisak i uvid u stvarnu situaciju", rekao je šef ukrajinske diplomatije i dodao da se Ukrajina nikad do sada nije suočavala sa "toliko ekstremističkih grupa", prenio je Itar tas.

Kožara je izjavio da državno rukovodstvo Ukrajine smatra da su pregovori jedini mogući način za izlazak iz ove situacije i dodao da je vlada spremna da razgovara sa opozicijom o Ustavu.

Prijetnje NATO-a

NATO je u srijedu zaprijetio Ukrajini da će dovesti u pitanje saradnju s ovom zemljom ako vojska intervenira protiv opozicije.

- Pozivam ukrajinsku vladu da izbjegava svako novo nasilje - navodi se u saopćenju glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena, izdatom nakon što je u nasilju na ulicama Kijeva bilo 26 mrtvih.

- Ako vojska intervenira protiv opozicije, odnosi Ukrajine i NATO-a bit će ozbiljno ugroženi - dodao je on.

Odnosi između N ATO-a i Ukrajine zvanično su uspostavljeni 1991. godine, kada je Ukrajina postala članica Vijeća za sjevernoatlantsku saradnju (preimenovanog 1997. godine u Vijeće euroatlantskog partnerstva), nakon što je poslije raspada Sovjetskog saveza dobila nezavisnost.

Ukrajina je 1994. godine bila prva zemlja Zajednice nezavisnih država koja se priključila Partnerstvu za mir. Zemlja je je 90-ih godina dala podršku operacijama održavanja mira koje je NATO predvodio na Balkanu.

(FENA/dh)