Nakon što je premijer Srbije Ivica Dačić u nedjelju izjavio da postoji realna opasnost od suspenzije bezviznog režima za Srbiju, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, analitičari i evropski zvaničnici propituju koliko je ta mogućnost realna.

''Postoji realna opasnost od suspenzije bezviznog režima i nadam se da do toga neće doći, zato što bi to bila katastrofalna činjenica da posle svega što smo uradili se ponovo uvedu vize'', ocijenio je Dačić.

Inače, Dačićeva poruka poklapa se i sa prošlosedmičnim upozorenjem evropskog komesara za unutrašnje poslove Cecilije Malmstrom koja je izjavila da države Zapadnog Balkana moraju do proljeća da pokažu jasne rezultate u suzbijanju broja azilanata koji iz tih zemalja stižu u Evropsku uniju (EU), jer u suprotnom rizikuju suspenziju bezviznog režima.

"Četiri puta se povećao broj aplikacija za dobijanje azila u zemljama EU, a najveći broj tih građana dolazi iz regiona Zapadnog Balkana, što je veliki problem. To znači da ćemo, ukoliko se to pokaže neophodni, da suspendujemo bezvizni režim sa pojedinačnim zemljama", rekla je Malmstrom.

Evropska parlamentarka i bivša izvjestiteljica Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju Tanja Fajon u razgovoru za Anadolu Agency (AA) podsjeća da mehanizam suspenzije bezviznog režima stupa na snagu u početku sljedeće godine.

EU je, podsjetimo, nedavno usvojila mogućnost suspenzije vizne liberalizacije u slučaju kada iz pojedine zemlje dođe do drastičnog povećanja ilegalnih emigranata, odnosno azilanata, koja stupa na snagu 9. januara

''Opasnost suspenzije, naravno, postoji jer je broj azilanata još uvijek vrlo zabrinjavajući. Ali, nije mi poznato u ovom trenutku, da bi bilo koja zemlja schengena već tražila aktiviranje mehanizma za bilo koju zemlju Zapadnog Balkana. To bi bilo moguće u slučaju vanredne situacije i pod vrlo specifičnim okolnostima, ukoliko se za vrijeme zime poveća broj ljudi koji podnose neosnovane molbe za azil'', kazala je Fajon.

Podsjeća kako je Njemačka nedavno prihvatila odluku da zemlje Zapadnog Balkana stavi na listu takozvanih sigurnih zemalja i tako skrati proceduru pri odlučivanju zahtjeva za azil.

''To će svakako utjecati na smanjenje broja ljudi, koji na taj način iskorištavaju viznu liberalizaciju. Inače, je prošla nedjelja bila na neki način nedjelja pobjede za Srbiju obzirom na to da je dobila datum za početak pregovora sa EU. Smatram, da Srbija mora da sada sve napore da uloži u što brze isupnjavanje kriterija i donošenje potrebnih reformi, uporedo sa ispunjavanjem obaveza, koje nosi sa sobom vizna liberalizacija'', zaključila je Fajon.

Inače, prema podacima EUROSTAT-a, u prvih deset mjeseci ove godine iz pet zemalja Zapadnog Balkana, upućeno je ukupno 37.350 zahtjeva za azil, najviše iz Srbije.

Iz Srbije je u EU došlo 16.070 azilanata, slijedi Makedonija sa 8.425 zahtjeva za azil, te Albanija sa 7.125 takvih zahtjeva. Iz Bosne i Hercegovine je zahtjeve za azil uputilo 5.045 građana, a iz Crne Gore njih 685. Udio građana sa Zapadnog Balkana u zahtjevima za azil u zemljama EU je preko 11 posto. Analitičari, ipak, ukazuju na trend pada broja zahtjeva za azil.

(Anadolija/av)