Najjeftiniji novi automobil koji se može kupiti u BiH košta oko 14 tisuća maraka. S obzirom na to da je prosječna plaća u BiH oko 830 maraka, prosječan Bosanac će, da bi ga kupio, morati raditi skoro 17 mjeseci, objavila je emisija Mreža Federalne televizije.

Sve pod uvjetom da ne jede, ne pije, ne puši, ne pere kosu. No, u BiH postoje dužnosnici u državnoj službi koji primaju plaću tako visoku da za nju mogu ovaj auto kupiti za manje od dva mjeseca. Uz sve to, na tim su dužnostima već godinama, neki od njih i desetljećima. Toliko dugo da se čini kako se, osim direktorskog, i ne znaju baviti bilo kakvim drugim poslom.Neki od njih toliko su dugo na svojim pozicijama da su te službe postale gotovo njihova privatna poduzeća.

Jedan od vječnika u menadžerskoj fotelji je i Ramiz Džaferović, direktor Razvojne banke FBiH. Na toj je dužnosti do 2006. godine a mandat mu je istekao prošlog ljeta. Dužnosnik za sve sustave, za sve političke stranke, zahvaljujući menadžerskom ugovoru, mjesečno je zarađivao 13 tisuća maraka. Zbog te ga je plaće, u vrijeme dok je bio zastupnik u Federalnom parlamentu, često prozivao Nermin Nikšić.

No, u studenom prošle godine, Nikšić je promijenio mišljenje o Džaferoviću. Toliko radikalno nabolje da je donio odluku o produženju Džaferovićevog mandata. Samostalno, bez suglasnosti Vlade Federacije, koja po zakonu, predstavlja Skupštinu Razvojne banke. Direktoru Razvojne banke taj se potez toliko svidio da je zbog toga istupio iz SDA koja ga je štitila duže od dva desetljeća. Džaferović za Mrežu nije htio govoriti.

Kada su državne agencije u pitanju, aposlutni rekorder je Kemal Huseinović. Na dužnost direktora Regulatorne agencije za komunikacije imenovan je prije deset godina. Mandat mu je istekao nedavno, u listopadu 2006. godine. Od tada pa do danas radi u tehničkom mandatu.

Za deset godina Huseinović je radio na sebi. Ali i na svojoj imovini. Magistrirao je, doktorirao, u isto vrijeme dramatično uvećavši svoju imovinu. Osim stana u sarajevskom naselju Ciglane, u kojem se mora živjeti ako pokušavate dokazati pripadnost sarajevskoj eliti, Huseinović je prije nekoliko godina postao i vlasnik golemog imanja u sarajevskom predgrađu Nahorevo. Prostire se na pet dunuma zemlje koju je Husienović kupio od 11 bivših vlasnika. Imanje u naselju Radava kupljeno je od prijeratnih vlasnika, obitelji Đokić, koji su nakon reintegracije Sarajeva odselili u Rogaticu. Neslužbeno, Huseinović je pet dunuma zemlje, kuću i pomoćni objekt platio 140 tisuća maraka. Koliko je koštalo renoviranje sada luksuzne dvospratnice, garaže i betonskog zida - može se samo nagađati. Neposredno uz kuću sagrađeni su košarkaški i teniski teren, a cijelo imanje popločano je skupim kamenom. Kuća se koristi za odmor od brojnih obaveza obitelji  Huseinović. Sve ovo Huseinović je uspio steći sa oko 4 tisuće maraka plaće.

Kada su federalne agencije u pitanju, dva su rekordera po dužini staža. Prvi je Zufer Dervišević, glavni inspektor Federalne financijske policije. Na tu je dužnost imenovan davne 1996. godine. I na njoj ostao, uprkos osam pokušaja smjene, i do danas.

Kaže kako je sve svoje kapacitete uložio u financijsku policiju. Već 10 godina ona je na tapeti vlastodržaca, koji su je pokušali i ukinuti, kaže on.

Dervišević tvrdi kako se u tih 17 godina njegova imovina nije drastično uvećala. A do rata je živio sa roditeljima u Sarajevu. Nakon rata postao je vlasnik trospratne kuće i stana dok su njegovi rođaci vlasnici firme koja se bavi prodajom informatičke opreme i bijele tehnike.

Uz Derviševića, rekorder na nekoj od čelnih dužnosti u federalnim agencijama je Zlatko Barš. Na čelu je Federalne agencije za bankarstvo od 1996. godine. Mandat mu je nekoliko puta produžavan. Ova je agencija jedan od najpoželjnijih poslodavaca. U njoj je prosječna plaća oko 3.000 maraka. Radnicima nije loše, rukovodstvu je još bolje. Spadaju u red najbolje plaćenih dužnosnika. Direktoru Baršu plaća je rasla s godinama staža, sa pet, pa na šest pa na devet tisuća maraka. Barš kaže kako je informacija o plaći tajna, ali otkriva kako je ona iznosi polovinu zakonom dozvoljenog iznosa.

S obzirom na to da su obojica u istom, bankarskom biznisu, Zlatko Barš i Kemal Kozarić imaju blizak poslovni odnos. A i privatno su u dobrim odnosima.

U dobrim odnosima su im i supruge. Amra Barš već odavno radi u mostarskom odjeljenju Centralne banke BiH, a u vrijeme mandata Kemala Kozarića realiziran je njezin transfer iz Mostara u sarajevski kabinet guvernera. S druge strane, Alma, supruga Kemala Kozarića, uposlena je u Agenciji za bankarstvo. Gdje je direktor upravo Zlatko Barš.

Barš kaže kako nije on zaposlio Kozarićevu suprugu - bila je prvorangirana na natječaju. Da je Centralna banka nadležna za superviziju, bio bi sukob interesa, Pošto nije, ona radi u sektoru lizinga, to nema nikakve veze, tvrdi Kozarić.

Kozarićev mandat guvernera traje već osam godina. Trudimo se biti institucija svih građana i ovo je primjer da je to moguće u BiH. Složena konstrukcija BiH nije prepreka efikasnom funkcioniranju institucije kao što je CBBiH, kaže on.

Plaća mu je nedavno, kao i svim uposlenicima Centralne banke, smanjena za deset posto. U sklopu mjera štednje. Tako da sada iznosi 7.200 maraka.

Zbog visokih plaća, Centralna banka je još poželjniji poslodavac od Agencije za bankarstvo. Pravi rasadnik talenata, mjesto gdje su posao dobili rođaci, prijatelji, djeca viđenijih bh. političara. Lista rođaka uhljebljenih ovdje više je nego impresivna. U CBBiH radi i Milica Krajišnik, kćerka Momčila Krajišnika. Vrijedno radi i Danijela Čović-Primorac, kćerka Dragana Čovića.

Čovićeva kćerka radi u Glavnoj jedinici Mostar, ali ona ispunjava sve uvjete koji su potrebni zta to mjesto, kaže Kozarić.

Na mjesto viceguvernera imenovana je i Ernadina Bajrović, kćerka sarajevske profesorice Hanke Vajzović. U banci je zaposlena i Milica Tomić, kćerka SNSD-ovog narodnog zastupnika Boška Tomića. Supruga člana Upravnog vijeća CBBiH Fikreta Čauševića, koja je po njegovom imenovanju zaposlena u Centralnu banku prije nepune dvije godine, novom je sistematizacijom preko reda napredovala do dužnosti rukovoditeljice Službe za monitoring i platni promet. I tako dalje. Konačno, jedan od najzanimljivijih kadrova je direktor pisarnice CBBiH. Muris Pašalić je, inače, po zanimanju hodža.

Za Čauševićevu suprugu Kozarić kaže da je vrlo profesionalna osoba. Jeste primljena za njegovog mandata, ali kaže za nju da je vrlo predana i da zaslužuje da radi u CBBiH.

Mandat je istekao i dugogodišnjim članovima Kolegija direktora Instituta za nestale BiH - Amoru Mašoviću i Marku Jurišiću.

No, prave rekordere ostavili smo za kraj. Dušan Gavran je već skoro 12 godina direktor Centra za uklanjanje mina. Imenovan je 2002. godine. A nekadašnja ministrica financija i trezora BiH Ljerka Marić uspjela se izboriti za novi, petogodišnji mandat na čelu Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH. Tako će, kada joj mandat istekne 2018., iza sebe imati cijelo desetljeće u fotelji ove državne institucije.

(federalna.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)