Foto: Ilustracija

Piše: Mirna DUHAČEK

Ko još u 21. vijeku gradi termoelektrane?! Svijet je odavno digao ruke od ove vrste najopasnijih i najštetnijih načina proizvodnje električne energija, ali Bosna i Hercegovina, nažalost, nije. DEPO Portal otvara dossier na temu velikog planiranog projekta - izgradnje termoelketrane na rijeci Vrbas i alarmantnih posljedica koje ovaj projekat može imati po stanovnike BiH.

NIKO NEMA OVAKVE ENERGETSKE RESURSE, ALI ONI STOJE NEISKORIŠTENI: U vremenu kada cijeli svijet odustaje od gradnje termoelektrana, te kada se i Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) pridružuje ostalim međunarodnim finansijskim institucijama koje su proteklih mjeseci napustile koncept ulaganja u energetske projekte temeljene na ugljenu, Bosna i Hercegovina kreće u veliki projekt - izgradnje, ni manje ni više, termoelektrane u Bugojnu!

I pored globalnog prestanka finansiranja energetskih projekata temeljenih na ugljenu, BiH očito ne mari za trendove razvijenog svijeta, tražeći investitore za još jedan megalomanski projekt. Istovremeno, IPA fondovi Evropske nije, usmjereni upravo na razvoj obnovljivih izvora energije, ostaju neiskorišteni.

- Vladajuće strukture, kako prethodne tako i aktuelne, iako svjesni činjenice da FBiH obiluje obnovljivim resursima za proizvodnju električne energije, ne čine ništa kako bi se na adekvatan način iskoristili ti potencijali - smatraju u Asocijaciji proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa 'APEOR'.

Tako se, kažu u APEOR-u, neiskorišteni hidropotencijal u FBiH, u malim hidroelektranama (instalisani kapacitet do 10 MW) procjenjuje na oko 400 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 1.430 GWh, dok se u velikim hidroelektranama (sa instalisanim kapacitetom većim od 10 MW) potencijal procjenjuje na oko 2.000 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 6.000 GWh. Vjetropotencijal se procjenjuje na oko 1.500 MW, sa mogućom godišnjom proizvodnjom od oko 3.500-4.000 GWh. Potencijal iskorištenja solarne energije na kreće se od 970 do 1.380 kWh/m² površine solarnog kolektora. Podaci za teritoriju BiH za solarnu energiju pokazuju da je prosječno trajanje insolacije 2.071 sat, a oko 70 posto se stvara od aprila do septembra.

- Ovakav neiskorišteni potencijal obnovljivih izvora nema ni jedna država regije, niti Evropske unije - kažu u APEOR-u, pa dodaju:

- Dok zemlje Evropske unije, ali i one iz regiona, već niz godina poduzimaju krupne korake u ispunjavanju zacrtanih ciljeva iz poznate direktive 20/20/20 (20% potrošnje električne energije do 2020. godine treba da bude iz obnovljivih izvora), u Federaciji BiH se ubrzano, svjesno ili nesvjesno, radi na tome da do 2020. godine budemo daleko ispod razine EU i regiona, sa maksimalnim udjelom od dva posto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ovakav odnos apsurdan je što zbog činjenice da Federacija BiH obiluje obnovljivim izvorima energije, što zbog toga što EU obiluje fondovima koji su namijenjeni za unaprijeđenje korištenja obnovljivih izvora koje, zbog nepostojanja zakonske regulative, potencijalni investitori ne mogu iskoristiti - upozoravaju iz APEOR-a.

Ukupna investicija u rudnik je 150 miliona dolara i uposleno bi bilo 770 radnika, dok je za izgradnju TE Bugojno 350MW vrijednost investicije 551 milion dolara i uposleno bi bilo 300 radnika raznih specijalnosti. Pored otvaranja novih radnih mjesta i povećanja standarda stanovništva, ovim projektom se jača energetski sektor uz privlačenje stranih investicija, povećat će se prihodi fondova te ostvariti pokretanje industrijske proizvodnje, kaže za DEPO Portal ministar Sedžad Milanović

ZAŠTO BIH TROŠI NOVAC NA NOVU TETRMOELEKTRANU: Studiju izvodljivosti projekta TE Bugojno sa restrukturiranjem Rudnika uglja Gračanica je 2006. godine izradio Rudarski institut dd Tuzla, a studiju su finansirali Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK), Služba za zapošljavanje SBK, Rudnik uglja Gračanica i općina Bugojno.

Zašto su se odlučili baš za izgradnju termoelektrane, pitali smo ministra privrede SBK-a Sedžada Milanovića:

-  Ukupna investicija u rudnik je 150 miliona dolara i uposleno bi bilo 770 radnika, dok je za izgradnju TE Bugojno 350MW vrijednost investicije 551 milion dolara i uposleno bi bilo 300 radnika raznih specijalnosti. Pored otvaranja novih radnih mjesta i povećanja standarda stanovništva, ovim projektom se jača energetski sektor uz privlačenje stranih investicija, povećat će se prihodi fondova te ostvariti pokretanje industrijske proizvodnje - kaže za DEPO Portal ministar Milanović, dodajući da će Vlada SBK u saradnji sa Vladom Fedracije BiH ovaj projekat realizirati na bazi dodjele koncesije i javnog privatnog partnerstva, a izbor investitora će biti javan putem javnog konkursa.

Ministar Milanović kaže da je za ovaj projekat bilo zainteresiranih investitora još 2005. godine, kada se i krenulo u izradu Studije izvodljivosti projekta TE Bugojno sa restrukturiranjem Rudnika uglja Gračanica, ali da zbog kompliciranosti nadležnosti i donošenja odluka, projekat nije realiziran.

- Napominjemo da se u RS u isto vrijeme krenulo u projekat izgradnje TE Stanari i da je trenutno ista u izgradnji - kaže Milanović i dodaje da je za otvaranje površinskog kopa potrebno je četiri-pet godina, a za izgradnju TE Bugojno potrebno je pet godina.

ALARMANTNE ČINJENICE O KOJIMA SE ŠUTI: Međutim, pored činjenice da će izgradnjom termoelektrane Bugojno biti otvorena nova radna mjesta, postoje i tvrdnje o kojima se u javnosti šuti - čini se da niko u BiH ne brine o tome kako će se i koliko pogubno rad termoelktrane odraziti na okoliš, te ionako teško zagađen zrak.

Odavno je poznato da aerozagađenje direktno oštećuje i pogoršava zdravlje ljudi, dok se njegovo indirektno djelovanje ispoljava putem štetnog uticaja na domaće životinje, vegetaciju, materijalna i kulturna dobra. Međutim, tek je nedavno, sredinom oktobra ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kategorizirala zagađenje zraka kao vodeći uzrok u okolišu obolijevanja od raka i poručila da je jasno dokazano da je zagađenje odgovorno za rak pluća:

- Zrak koji udišemo zagađen je mješavinom tvari koje izazivaju rak - kazao je Kurt Straif iz međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) koja je dio SZO-a.

On je upozorio da je zagađenje zraka opasnije od pasivnog pušenja:

- Sada znamo da zagađenje zraka nije samo veliki zdravstveni rizik nego i vodeći uzrok iz okoliša koji dovodi do smrti od raka. Glavni izvori zagađenja zraka su ispušni plinovi iz vozila, elektrane, poljoprivreda i industrija, kao i grijanje u kućama.

Stručnjaci SZO-a do svojih su zaključaka došli analizirajući rezultate više od hiljadu istraživanja provedenih širom svijeta i smatraju da bi oni trebali snažno potaknuti vlasti na akciju.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) tako je sada uvrstila zagađenje zraka u istu kategoriju kancerogenih tvari kao i duhanski dim, ultraljubičasto zračenje i azbest.

Međutim ministar Milanović tvrdi da je osnovni uslov za realizaciju projekta TE Bugojno da investitor mora poštovati najveće stepene okolišnih stanarda EU u proizvodnji ove energije:

- Da posjedujemo i domaće znanje u proizvodnji opreme u ovoj oblasti pokazuje i primjer tvornice 'TOM' doo G.Vakuf-Uskoplje koja je samo u prošloj godini na tri termoelektrane u Nizozemskoj i Njemačkoj proizvela i instalirala elektrofilterska postrojenja - kaže za DEPO Portal ministar privrede SBK-a Sedžad Milanović.

Ono što ministar ne zna ili namjero prešućuje jeste da je vodeća evropska neprofitna organizacija, HEAL (Health and Environment Alliance), koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje ljudi, a okuplja stručnjake iz raznih područja, u svom posljednjem izvještaju jasno upozorila da su termoelektrane na ugalj 'nevidljive ubice', te da niti najmodernija tehnologija ne može spriječiti daljnji poguban utjecaj termoelektrana na zdravlje ljudi, ali i okolinu.

NIŠTA NE MOŽE ZAUSTAVITI NANO-ČESTICE U ZRAKU: Dakle, moderna tehnologija i elektrofilterska postrojenja su jedno, a stručna istraživanja koja potvrđuju da su čestice iz termoelektrana toliko sitne da ih nikakvi filteri ne mogu zaustaviti na putu u atmosferu - nešto posve drugo. Te tzv. nano-čestice uzrok su brojnim bolestima, a postoji mogućnost i da izazivaju određena genetska oštećenja.

Ovo je sažetak nedavno održanog Javnog foruma o izgradnji TE Plomin 3, koji je u KUC-u Lamparna organizirala Udruga Labin Art Xpressa XXI. Na ovom forumu, predsjednik ekološke udruge EARA iz Trsta Paolo Tomatis održao je prezentaciju naučno potvrđenih podataka o uticaju industrijskog zagađenja na zdravlje ljudi i okoliša, koje je objavio Savjet za energiju i okoliš Ministarstva energetike SAD-a.

- Procjenjuje se da je na svjetskoj razini osam do devet posto bolesti povezano sa zagađenjem zraka, tla, vode i posljedično hrane. EU godišnje troši oko 170 milijardi eura na sanaciju šteta koje ono izaziva na ljudskom zdravlju i okolišu. Od svih zagađivača, termoelektrane na ugljen su najopasniji izvori. Iz dimnjaka termoelektrana na ugljen izlaze čestice koje sadrže 67 elemenata, uglavnom teških metala, od kojih 55 može izazvati zdravstvene probleme, a među njima su 24 vrste kancerogene. Osobito je pogubna živa, koja lako dospijeva u prehrambeni lanac i tako štetno utječe na razvoj fetusa, alarmantno je upozorio predsjednik ekološke udruge EARA.

Glavni i najveći problem je u tome što filteri termoelektrana, pa i oni najsavremneiji, ne uspijevaju zadržati najsitnije čestice prašine. Računa se da je kritična veličina čestice oko 0,25 mikrona. A prema podacima koji se mogu dobiti iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, u Sarajevu se u zraku mjere čestice veličine do 10 mikrona, dok se u Tuzli mjere do 2 mikrona.

Zar je moguće da ovi podaci u Bosni i Hercegovini nikoga ne zabrinjavaju?!  

Članak je dio samostalnog projekta "ZONA ODGOVORNOSTI: Društveno-odgovorno medijsko djelovanje DEPO Portala".

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)